Foto Vedran Karuza
Činjenica je da mi 50 posto energetskih potreba zadovoljavamo iz inozemstva i moramo ih na neki način platiti. Hoće li to biti kroz povećane troškove struje i plina u kućanstvima ili kroz povećane cijene roba i usluga o tome se može raspravljati, naglasio je.
povezane vijesti
Čekaju li nas ove zime redukcije, hoćemo li imati dovoljno struje i plina i po kojim cijenama, ovih se dana pitamo i razgovaramo o tome s brojnim sugovornicima. Više o tome je rekao gost Dnevnika HTV-a Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Rekao je da su cijene energenata na međunarodnim tržištima značajno veće.
– Sad iznose od oko 500 eura po megavat/satu, u zadnjem kvartalu idu i prema 650. U ovom razdoblju prošle godine bilo je 100 eura po megavat/satu na burzama. To značajno povećanje prelijeva se na potrošače. Dio povećanja troška podnose i energetske kompanije, opskrbljivači, u prvom redu HEP jer ima najveći udio na tržištu, dio je prebačen na kućanstva – ali zasad u malom obimu, 20-tak posto, a najviše je pogođen poslovni sektor jer ima komercijalne ugovore s dva do četiri puta većim cijenama, istaknuo je.
Rekao je da je poskupljenje energenata na jesen prilično izvjesno.
– Opskrbljivači mogu do neke razine amortizirati udar, ali ne mogu prodavati energiju po manjoj cijenu nego je nabavljaju. To nije održivo i dovest će do problema. Način na koji će se povećani trošak preliti između kućanstva, poduzetnika, energetskog sektora ili državnog proračuna ovisit će o mjerama koje će Vlada donijeti. Činjenica je da mi 50 posto energetskih potreba zadovoljavamo iz inozemstva i moramo ih na neki način platiti. Hoće li to biti kroz povećane troškove struje i plina u kućanstvima ili kroz povećane cijene roba i usluga o tome se može raspravljati, naglasio je.
