Foto iStock
Postajemo nasilniji i manje sposobni u držanju svojih reakcija pod kontrolom
povezane vijesti
Ne samo da biljke i životinje trpe negativne posljedice tekuće klimatske krize i nezaustavljivog globalnog zatopljenja, već se i čovjek suočava sa sve višim i teže podnošljivim temperaturama.
Fiziološki gledano, naš organizam nije spreman predugo izdržati temperature iznad 35 °C, a nekoliko istraživanja zapravo pokazuje da kada toplina oslabi organizam, njegova izvedba na raznim poljima opada, s posljedičnim smanjenjem produktivnosti.
Štoviše, previše topline povezano je s povećanjem agresivnosti i nižim kognitivnim sposobnostima.
Kako temperature u cijelom svijetu stalno rastu, učinci ekstremnih vrućina na ljudsko ponašanje počinju predstavljati problem koji se ne smije podcijeniti.
Istraživanje koje je nekoliko godina provodila skupina psihologa promatralo je razgovore između parova studenata koji se međusobno ne poznaju, a koji su se vodili u prostoriji u kojoj je termostat svaki put bio postavljen na drugu temperaturu (od 14 do 36 °C) .
Nakon toga, sudionici eksperimenta zamoljeni su da “kvantificiraju” razinu neprijateljstva koju su zamijetili tijekom razgovora: otkriveno je da su se studenti koji su razgovarali na višoj temperaturi automatski pokazali agresivnijim od onih koji su bili u prostoriji na podnošljivijoj temperaturi.
Vrućina čini ljude razdražljivijima i agresivnijima: svi smo skloni stvari doživljavati zlobnije i manje tolerirati ljude kada je prevruće.
Međutim, ovu “hipotezu o toplinskoj agresiji” koja je proizašla iz eksperimenta teško je dokazati izvan laboratorija, jer je teško ekstrapolirati negativan učinak topline iz drugih okolišnih ili bioloških varijabli povezanih s agresijom.
Odnos između topline i ljudskog ponašanja daleko nadilazi nasilje i agresiju. Razmislite, na primjer, o studentima koji ljetne ispite polažu u vrućim učionicama i koji su prisiljeni boriti se s visokim temperaturama kako bi se pripremili i učili.
Njihovi uspjesi sigurno neće biti izvrsni kao oni postignuti tijekom zimskog studija.
Istraživanje provedeno prošle godine u američkim školama pokazalo je kako studenti koji polažu ispite na posebno vruć dan (temperatura od oko 32 °C) imaju 10% manje šanse da ga polože od onih koji ispit polažu na hladniji dan (s temperaturom oko 24°C).
Istraživanje je također analiziralo kako visoke temperature mogu utjecati na učenje i uspjeh učenika tijekom dugog vremenskog razdoblja.
Iz tog razloga više od 21 milijuna školskih rezultata od 10 milijuna učenika koji su isti ispit polagali barem dva puta između 1998. i 2012. Na taj je način bilo moguće usporediti učenike sa samim sobom.
Utvrđeno je da su dobiveni rezultati obično bolji u drugom testu nego u prvom testu, ali s jednom iznimkom: učenici koji su ispit polagali u školama bez klima uređaja pokazali su se lošije od očekivanog.
Ovaj pad uspješnosti ne opaža se samo u školskom okruženju, naravno, već i u svijetu rada.
Nedavna studija provedena na indijskim proizvodnim radnicima u Suratu pokazala je kako se u tvornicama bez klimatizacijskih sustava opaža pad dnevne proizvodnje u rasponu od 2 do 8% , kada temperatura ide od 30 °C do 35 °C (produktivnost počinje padati).
Istraživači procjenjuju pad prosječne produktivnosti od 2,1% godišnje u svim proizvodnim sektorima u svijetu, ako održimo konstantan rast globalnih temperatura kojima svjedočimo.