Suša koja je pogodila veći dio Europske unije vjerojatno je najgora u povijesti. Do srijede je na gotovo polovini površine EU-a, ukupno 47 posto, uveden neki oblik izvanrednih mjera zbog nestašice vode i ostalih posljedica suše.

Na 17 posto teritorija europskih zemalja proglašen je najviši stupanj uzbune, što znači da su zbog manjka kiše i sušenja tla ugroženi usjevi i ostala vegetacija, prema podacima Europskog opservatorija za sušu. Međutim, obilne kiše koje bi mogle nadoknaditi manjak vode nisu na vidiku.

– U ovom trenutku čini se da će suša biti najgora u posljednjih 500 godina, izjavio je Andrea Toreti, znanstvenik u istraživačkom centru Europske komisije, koji prikuplja podatke za Europski opservatorij za sušu. Iako još svi podaci nisu obrađeni, Toreti vjeruje da će ovogodišnja suša biti još gora od one iz 2018., koja je bila rekordna, nezabilježena od 16. stoljeća.

Strašni požari

Ne treba zaboraviti da je suša prije četiri godine, zbog suhog i vrućeg vremena, zahvatila uglavnom srednju i sjevernu Europu, gdje je urod ključnih žitarica bio srezan do 50 posto. Međutim, zemlje južne Europe tada su bile pošteđene, a povoljni vremenski uvjeti omogućili su im dobru žetvu. Sada je sušom zahvaćen ne samo sjever, nego i jug kontinenta.

– Ova je godina iznimna jer je najveći dio Europe izložen kombinaciji toplinskih valova i suhog vremena, upozorava Toreti. Suša je već izazvala redukcije u opskrbi vodom u brojnim zemljama, sušenje usjeva i smanjenu proizvodnju u hidroelektranama, što za posljedicu može imati rast cijena hrane i energije, prema medijskim izvješćima.

Teško je nabrojati zemlje koje nisu barem djelomice pogođene toplinskim valovima i manjkom kiše. Goleme štete od suše zbrajaju se od Francuske do Rumunjske, od Njemačke do Španjolske i Italije. Dok Francuskom haraju novi šumski požari, stanovnici više od stotinu općina imaju redukciju vode, a u mnogim naseljima policajci kontroliraju građane da vodu ne troše nepotrebno. Vlada u Parizu organizirala je krizni stožer za borbu s najvećom sušom u povijesti, dok poljoprivrednici upozoraju da manjak vode može izazvati nestašicu mlijeka tijekom zime.

Zbog nezapamćene suše u sjevernom dijelu zemlje, Italija je uvela izvanredno stanje na području rijeke Po, gdje se proizvodi trećina talijanske hrane. Mjeseci slabih oborina posvuda su snizili razine rijeka i osiromašili podzemne rezerve vode. Španjolski rezervoari spali su samo na 40 posto kapaciteta, znatno ispod desetogodišnjeg prosjeka od 60 posto.

Zbog niskog vodostaja Rajne prijeti drastično smanjenje prijevoza tereta tom prometnom žilom koja povezuje industrijske zone u Švicarskoj i Njemačkoj s lukama u Rotterdamu i Antwerpenu. Na uskom grlu Rajne, na mjernoj postaji Kaub između Wiesbadena i Koblenza, vodostaj se spustio na samo 47 centimetara, a zasigurno će pasti još niže. To prisiljava poduzeća na prebacivanje prijevoza robe na ceste i željeznice, što će poskupjeti proizvode.

Propali usjevi

Sve je više vijesti o sušenju usjeva u Mađarskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Rumunjskoj. Dok je žetva pšenice u Hrvatskoj uspješno prošla, pitanje je kakva će biti žetva kukuruza koji je u dijelovima Slavonije i Međumurja uvenuo. U Srbiji presušuju ribnjaci, uz mrtva tijela riba na površini. Posvuda u mediteranskoj Europi, od Portugala do Grčke, bjesne šumski požari.

Uzroci suša su složeni, ali znanstvenici ih sve više povezuju s klimatskim promjenama. Zbog njih se oborine koncentriraju u kraće i burnije pljuskove koje tlo teže zadržava, dok uslijed viših temperatura i češćih toplinskih valova sve veća količina vode isparava. Da bi Europa nadoknadila veliki manjak vode u rijekama, jezerima i podzemnim rezervoarima, kiša bi idućih mjeseci morala padati u natprosječnim količinama, smatraju stručnjaci. Ali obilnije oborine nisu na vidiku.

– Na obzoru su novi toplinski valovi uz malo kiše, ali dugoročne prognoze još više zabrinjavaju, kaže Toreti. U sljedeća tri mjeseca vidimo vrlo visok rizik od suhog vremena u zapadnoj i središnjoj Europi, rekao je taj stručnjak. Slična je i dugoročna prognoza za Hrvatsku.

Hrvatska bez kiše i idućih mjeseci

Hrvatska manje-više dijeli sudbinu ostalih europskih zemalja zahvaćenih toplinskim valovima i manjkom kiše. Obilnih oborina idućih tjedana i mjeseci zasad nema na vidiku ni u našoj zemlji, prema dugoročnoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.

– Dugoročne prognoze do kraja kolovoza, pa i za rujan i listopad, upućuju na manjak oborine, kaže DHMZ. Vrlo je vjerojatno, dodaje, da će i temperature biti više od klimatološkog prosjeka.

Sve veće rijeke u Hrvatskoj imaju nizak vodostaj koji će i dalje padati, prema riječima Tatjane Vujnović, voditeljice Službe za hidrološke studije u DHMZ-u.

– Tako će najvjerojatnije ostati još neko vrijeme, jer na slivovima naših rijeka izvan i unutar Hrvatske bilježimo znatan deficit oborine. S obzirom na nedostatak oborine u uzvodnom dijelu sliva, moguće je da Sava ostvari nove apsolutne minimume, kaže nam Vujnović. Vodostaj Save kod Zagreba, prema DHMZ-u, jučer je bio minus 299 centimetara, a povijesni miminum od minus 338 centimetara izmjeren je 1993 godine.

– Drava je trenutačno bolja, vodostaji su 30 do 50 centimetara iznad apsolutnih minimalnih vodostaja, dodaje Vujnović. Vodostaji Drave i Mure su pod izrazitim utjecajem rada uzvodnih hidroelektrana, a i Austrija je imala oborina proteklih mjeseci. Dunav trenutačno najbolje stoji, vodostaji su oko 50 centimetara iznad apsolutnih minimalnih. Prognoza protoka Dunava od Njemačke do izlaza iz Hrvatske jest stagnacija do laganog opadanja, jer obilnijih oborina nema na vidiku, zaključuje Vujnović.