Nikakvih poslova izvan redovnog poslovanja društva, poput prodaje imovine - koja se već dogodila s nizom PIK-ovih nekretnina - nije smjelo biti dok se ne završi preuzimanje tvrtke, što je naložila Hanfa. To znači kako je očito da u sadašnjoj upravljačkoj strukturi PIK-a ne postoji strah od činjenice da su pod Hanfinim nadzorom
povezane vijesti
RIJEKA – Koncem kolovoza sazvana je skupština dioničara riječkog PIK-a. Saziva je uprava društva, glavom i bradom Gino Pastorčić, isti onaj kojega je Hanfa, zajedno s Igorom Borovcem, u provedenom postupku nadzora uhvatila s rukama u pekmezu i naredila im da, u cilju zaštite uređenog tržišta i malih dioničara, izađu s ponudom za preuzimanje riječkog PIK-a. Završilo je tako da je Hanfa, nakon gotovo godinu natjeravanja, na kraju odbila njihovu ponudu ocjenjujući je, slobodnim rječnikom rečeno, bezobrazno niskom. Pastorčić i ekipa pokrenuli su upravni spor protiv ove Hanfine odluke, ali to ne mijenja ništa na činjenici da im je još 13. veljače 2019. godine utvrđena obveza objavljivanja ponude za otkup dionica s obzirom na to da je to Hanfino rješenje iz travnja prošle godine pravomoćno.
Hanfin nadzor
U valu prodaje PIK-ove imovine, od kojih je samo zadnji u nizu bila prodaja nekretninskog kompleksa bivše Tonkine mljekare na Škurinju, a u jednu ruku i pogona Pekare na Vežici, za kojeg je prošle godine potpisan predugovor o kupoprodaji, pravomoćnost Hanfinog rješenja od važnosti je za male dioničare s obzirom na to da prema odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava (ZPDD) uprava i nadzorni odbor PIK-a, sve dok se ne završi naloženo preuzimanje, ne bi smjeli sklapati nikakve poslove izvan redovnih aktivnosti društva, između ostalog.
– Hanfa je u okviru svojih ovlasti obavijestila ona nadležna tijela koja temeljem utvrđenih spoznaja u provedenom postupku nadzora imaju ili mogu imati temelja za postupanje. Ukoliko bi se utvrdilo da je Uprava donosila odluke mimo Glavne skupštine, u određenom razdoblju, a što se odnosi i na prodaju imovine, to bi se smatralo suprotno ZPDD-u, navodi se, između ostalog, u objašnjenju koje smo dobili iz Hanfe.
Kaubojština u PIK-u
U postupku nadzora Hanfa je doslovno izokrenula svaki kamen u PIK-ESOP-u i PIK-u, prikupljena je sva relevantna dokumentacija, zapisnici, svjedočenja, očitovanja, provjerio se svaki, pa i najmanji detalj, uključujući i bankovne transakcije između Pastorčića i Borovca. O kakvoj se kaubojštini radilo, teško može prikriti i kruta pravna terminologija iz Hanfinih rješenja. Čim je, očito, shvatio da mu Hanfini nadzornici pušu za vrat, Pastorčić je krenuo smanjivati svoj udjel u PIK-ESOP-u s 25,7 na 24,6 posto. Činio je to tako da je sporazumno raskidao ugovore o prijenosu poslovnih udjela s određenim udjelničarima, predlažući istovremeno tim osobama da sklope nove ugovore s Igorom Borovcem, uz usmeni dogovor da isplaćeni novac ne trebaju vraćati već da se to smatra kao da ih je isplatio Borovac po novom ugovoru. Potom su to između sebe »zatvorili« tako da je Gino Pastorčić izdao potvrdu da mu je Borovac isplatio 94.500 kuna. Hanfini nadzornici, međutim, uvidom i pregledom njihovih bankovnih računa nisu utvrdili transakciju koja bi to potvrđivala. Ako je istinit taj iznos, ispada da 1,1 posto udjela u PIK-ESOP-u vrijedi 94.500 kuna, to bi značilo da su Pastorčić i Borovac za 40,2 posto udjela platili ukupno oko 3,2 milijuna kuna, i to u najboljem slučaju. S tim su preuzeli kontrolu nad firmom PIK d.d. čija je imovina 2019. godine bila 120 milijuna kuna. |
Očito je da u sadašnjoj upravljačkoj strukturi PIK-a ne postoji strah od činjenice da su pod Hanfinim nadzorom, kao ni od reperkusija koje bi mogle uslijediti. Tome u prilog govori činjenica da se na predstojećoj skupštini dioničara ide s prijedlogom potpuno novog Statuta, kao i prijedlogom povlačenja 19.479 vlastitih dionica PIK-a, koje čine blizu 10 posto, na način da se povećavaju udjeli preostalih dionica u temeljnom kapitalu ovog društva. Prema onom što je dostupno na službenim stranicama PIK-a, može se zaključiti da su Pastorčić i ekipa već pokušali mijenjati PIK-ov Statut, i to u dijelu ovlasti kojima raspolaže Nadzorni odbor, međutim, predložena promjena nije zavedena u sudski registar, što znači da se iz nekog razloga u tome nije uspjelo.
Kastriranje Nadzornog odbora
Osim što je iz prijedloga novog Statuta PIK-a potpuno izostavljena djelatnost proizvodnje mlijeka, koja je u Rijeci uspijevala opstati punih 75 godina, ali nije uspjela izdržati nove (su)vlasnike, uporno se ne odustaje od nakane da se potpuna koncentracija moći u rukama jednog ili dva čovjeka i formalno-pravno ne provede i kroz ključni dokument društva. Tako se novim prijedlogom Statuta uvelike jačaju ovlasti uprave, koju unazad tri i pol godine predstavlja samo i jedino Pastorčić, kao njezin jedini član, dok se Nadzorni odbor PIK-a praktički svodi na zakonski fikus, odnosno ima minimum ovlasti koje propisuje Zakon o trgovačkim društvima.
Zanimljivo je da postojeći Nadzorni odbor protiv rezanja svojih ovlasti nema ništa protiv s obzirom na to da je Pastorčiću dao suglasnost na predloženi dnevni red i prijedlog odluke.
Postojećim Statutom PIK-a iz 2016. godine Nadzornom odboru društva dana je široka lepeza ovlasti, do razine da sukreira poslovnu politiku društva. Posebno je zanimljivo i indikativno prema kojoj Uprava za svaku odluku iznad 817.000 kuna odnosno 1 posto temeljnog kapitala PIK-a, bilo da se radi o kupnji ili prodaji nekretnina, bilo za zaduživanje i upisa založnih prava; mora imati prethodnu suglasnost nadzornog odbora.
Kad nadzornici bježe
A upravo u tom i takvom Nadzornom odboru PIK-a prošle su godine čak troje članova, od njih pet, dali ostavke, za što se zapravo saznalo tek iz crtice ovogodišnjeg revizorskog izvješća o poslovanju PIK-a. O razlozima ove bježanije iz NO-a može se samo nagađati, pogotovo ako se u međusobni kontekst stave fakti da NO mora blagosloviti svaku prodaju imovine te zaduživanje društva većeg od 817.000 kuna, a da s druge strane Hanfa upozorava da bi se aktivnosti oko prodaje imovine dok traje proces preuzimanja smatrale kršenjem odredbi ZPDD-a. Prema dostupnim informacijama, od veljače 2019. godine, kada je Hanfa pravomoćno utvrdila da postoji obveza preuzimanja PIK-a, učinjen je čitav niz transakcija s PIK-ovim nekretninama – od zamjene nekretnina s Gradom Rijekom, prodaja pekarskih pogona na Rabu, poslovnih prostora u Crikvenici, Rijeci, zemljišta u Malinskoj, kompleksa Mljekare na Škurinjama i u Poreču, a zakaparirane su i nekretnine Pekare na Vežici. Samo prema onome čemu smo uspjeli ući u trag u zemljišnim knjigama, u pitanju je oko 22.000 četvornih metara, što u zemljištu, što u poslovnim prostorima na kojima su upisani novi vlasnici ili su te nekretnine pod zabilježbama.
Vrijedi zabilježiti i tko su članovi NO-a koji su prošle godine dali ostavke. To su, još uvijek aktualni dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Alen Host, Vladimir Fornažar, koji je prema podacima SKDD-a među prvih pet dioničara PIK-a te Miljenko Veić. Uspjeli smo kontaktirati Hosta, koji je obnašao funkciju predsjednika, ali nismo uspjeli saznati odgovore na pitanja koja su nas zanimala, osim da je on svoju ostavku podnio iz »osobnih razloga« te da mu nisu poznate motivacije ostala dva člana. Htjeli smo od Hosta doznati nešto više na temu suglasnosti koju NO PIK-a treba dati kada je u pitanju kupoprodaja imovine društva, uzimanje kredita i osiguranje založnim pravima, no sve što smo u kraćem telefonskom razgovoru na tu temu dobili, bilo je da je »nadzorni odbor postupao u skladu sa svojim ovlastima«. Od bivšeg predsjednika NO-a nismo čak uspjeli saznati ni kada su se točno te ostavke zaredale, osim što je rekao da je on svoju podnio krajem godine.
Trilerski obrati
To znači da je uprava PIK-a funkcionirala bez nadzornog odbora, u najboljem slučaju, četiri mjeseca. Tek na izvanrednoj skupštini PIK-a koja se uspjela održati 14. travnja ove godine, ispražnjena mjesta u NO-u popunjena su novim članovima – imenovani su tako Ivan Funčić, Borislav Perožić i Šein Brinjak iz Vrbovskog. Funčić s 14,6 posto drugi je najveći dioničar u PIK-u, a s Pastorčićem ga dijele nekadašnje suvlasničke veze u zaštitarskoj tvrtki Protect koju je još prije deset godina preuzeo švedski Securitas. Borislav Perožić poznato je ime široj riječkoj i inoj javnosti s obzirom na činjenicu da je bio član uprave u vrijeme kad je grunula afera Riječka banka, a u NO-u PIK-a zamijenio je Hosta na poziciji predsjednika.
Iz svih ovih saznanja, što je najvjerojatnije samo dio svega što se događalo u PIK-u, ali i PIK-ESOP-u s kojim je Pastorčić krenuo na svoj pohod preuzimanja kultne riječke prehrambene industrije, može se očekivati da trilerskih obrata neće manjkati ni na predstojećoj Skupštini društva. Daje se to naslutiti i iz pisama i dopisa malih dioničara koji anonimno stižu u našu redakciju. Pitanje je samo koliko je još snage preostalo za oduprijeti se Pastorčiću i ekipi. Izgledno je da Hanfa budno motri sve što se događa u PIK-u, no i apostrofira da su upravo mali dioničari ti koji štite svoja prava djelovanjem na Glavnoj skupštini.
– Što se tiče prijedloga odluka na Glavnoj skupštini, mali dioničari su ti koji su ovlašteni dati prigovor i postaviti pitanje o pravu glasa osoba za koje je utvrđen nastanak obveze za preuzimanje te podnijeti prigovor, odnosno istaknuti pitanje potencijalne ništavosti predloženih odluka s aspekta ZPDD-a te na taj način onemogućiti izglasavanje i donošenje predloženih odluka, kao i podnošenjem žalbe onemogućiti upis istih u sudskom registru, ističu iz Hanfe.
Prijenos bez suglasnosti
Kako su zapravo Pastorčić i Borovac uopće došli do prava glasa i preuzimanja kontrole nad riječkim PIK-om, zorno je opisano u jednom od Hanfinih rješenja. Sve je počelo još tamo, sredinom 2018. godine, kada je Pastorčić krenuo otkupljivati poslovne udjele u PIK-ESOP-u od bivših i sadašnjih radnika. Činio je to tako da ih je plaćao u gotovini, a istovremeno je s prenositeljima sklapao punomoći da ih zastupa na svim skupštinama i da slobodno raspolaže njihovim glasovima. Međutim, kvaka leži u činjenici da se poslovnim udjelima ne može tek tako raspolagati i prenositi, već je za to potrebna suglasnost Društva, odnosno Nadzornog odbora u PIK-ESOP-u. To je i smisao cijelog ESOP-ovog programa radničkog dioničarstva, koji je u naravi jedan zatvoren krug. Hanfa je nadzorom utvrdila da je Gino Pastorčić i prije stjecanja te suglasnosti, samostalno i bez ograničenja ostvarivao pravo glasa iz prenesenih mu poslovnih udjela te tako utjecao na donošenje odluka na Skupštinama PIK-ESOP-a.
Prijeboj s Gradom
Krajem 2019. godine između Grada Rijeke i PIK-a sklopljen je ugovor o zamjeni nekretnina, kojim je Grad napokon dobio u vlasništvo drugi kat i potkrovlje u dijelu nekadašnjeg »Benčića« gdje je već odranije bio smješten Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Radilo se o 2.000 četvornih metara prostora, što je PIK-u refundirano kroz 4.444 kvadrata gradskog zemljišta smještenog oko pekarskih pogona na Vežici. S obzirom na to da se razliku u cijeni od 3,47 milijuna kuna Grad obvezao namiriti PIK-u, bilo putem davanje u vlasništvo druge nekretnine, bilo prijebojem ili na neki drugi način, u roku tri godine, gradonačelnika Marka Filipovića upitali smo o u kojoj je fazi realizacija tog dijela ugovora. Tako smo saznali da je navedena razlika vrijednosti nekretnine u iznosu od 3.471.900,25 kuna podmirena prijebojima zaključno s 15. studenim 2021. godine. – Valja reći i da su, u kolovozu 2020. godine, ugovorne strane sklopile Dodatak ugovoru kojim je površina zemljišta dodijeljenoga PIK-u umanjena, a razlika u vrijednosti nekretnina povećana za 641.655 kuna. Razlog smanjenju površine bilo je formiranje parcele Vatrogasnoga doma nakon provedene legalizacije dijela građevina, te je u parcelu doma uključeno 679 četvornih metara okolnoga zemljišta. Razlika od 641.655 kompenzirana je u cijelosti, obrazlaže u odgovoru Filipović. I dok Pastorčić šuti i ne izjašanjava se tko je lani uplatio kaparu od 7,5 milijuna kuna za nekretnine na Vežici, sveukupne površine 9.500 kvadrata, među inim odlukama prostornoplanske tematike u Gradu Rijeci može se pronaći dokument o izradi izmjena i dopuna GUP-a Rijeke, koje je usvojeno na sjednici Gradskog vijeća u ožujku prošle godine. – Trgovačka društva PIK d.d. i Plodine d.o.o. planiraju međusobnu zamjenu i kupoprodaju nekretnina tako da se na lokaciji sadašnje pekare PIK d.d. na Podvežici omogući izgradnja objekta trgovačke namjene, navodi se u obrazloženju te odluke. |
Pojednostavljeno rečeno, Pastorčić je ispod stola došao do ugovora o prijenosu poslovnih udjela, a potom se na izvanrednoj skupštini PIK-ESOP-a prikazao samo s punomoćima tih istih prenositelja te na taj način sebi izborio pravo da uđe u Nadzorni odbor koji amenuje svako raspolaganje poslovnim udjelima. Hanfa je utvrdila da je Gino Pastorčić do 6. prosinca 2018. godine, prije suglasnosti i upisa prijenosa u Knjigu poslovnih udjela PIK-ESOP-a, ugovorio stjecanje poslovnih udjela koji predstavljaju 25,79 posto temeljenog kapitala tog društva. Istovremeno dolazi do promjena u Upravi PIK-ESOP-a gdje se, na prijedlog Pastorčića, imenuje Igor Borovac, uz obrazloženje da kapital koji je stekao prodajom uspješne privatne tvrtke ima namjeru uložiti u PIK, što piše u jednom od zapisnika sa sjednica Nadzornog odbora do kojeg je došla Hanfa.
Operacija Tonka
Ubrzo nakon pretumbacija u PIK-ESOP-u, u kojem su Borovac i Pastorčić zajedno stekli 40,23 posto poslovnih udjela, dvojac kreće u upravljačko razmontiranje PIK-a. Na izvanrednoj skupštini PiK-a, u veljači 2019. godine, Pastorčić i Borovac uspijevaju ući u NO PIK-a, nakon čega se poteže smjena dvočlane PIK-ove uprave. Pastorčić postaje privremeni član uprave i tu funkciju istovremeno obnaša s članstvom u Nadzornom odboru PIK-a. Ta nespojivost dviju funkcija traje sve do kraja 2019. godine, kada Pastorčić konačno daje ostavku u NO-u PIK-a te s punim mandatom postaje jedini član uprave PIK-a.
Za bolje razumijevanje kako su uspjeli zavladati PIK-om upućuju činjenice koje je Hanfa također razotkrila, a to je da Igor Borovac kao član uprave, prema Društvenom ugovoru PIK-ESOP-a, ne treba nikakvu prethodnu suglasnost ili obaviještenost ostalih udjelničara o tome kako će glasovati na skupštinama PIK-a. Drugim riječima, kao zakonski zastupnik 28,85 posto dionica u PIK-u, ima potpunu slobodu kod glasovanja. S druge strane, Pastorčić je zakonski zastupnik PIK-a koji, pak, ima učešće u PIK-ESOP-u u visini 23,45 posto temeljnog kapitala.
I time se obruč oko PIK-a zatvorio. U protekle tri i pol godine PIK je ostao bez dobrog dijela imovine, od najavljenih silnih investicija nije se dogodilo ništa, a »točku na i« stavilo je i prošlogodišnje izlistavanje PIK-a s uređenog tržišta kapitala, u kojem se ova prehrambena tvrtka nalazila punih 17 godina.
