RIJEKA – Gotovo 6.000 tvrtki podnijelo je do sada zahtjev za kredit za likvidnost, saznajemo iz Financijske agencije, koja samo prikuplja i dalje bankama distribuira zahtjeve iz palete mjera pomoći Vlade za poduzeća pogođena blokadom uslijed pandemije koronavirusa. Prikuplja tako, te bankama »prebacuje«, i zahtjeve tvrtki za svježim novcem koji im je sve potrebniji kako bi prebrodile ovo razdoblje i nastavile poslovati nakon snažnog kriznog šoka.

No, očito je još velik broj ovih zahtjeva na čekanju, o čemu su ponovo progovorili iz Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca, apelirajući na banke da ubrzaju s odobravanjem kredita, budući da izgovora više nema. Više ne rade od kuće, primijetila je Gordana Deranja, čelnica HUP-a. Uz to, HNB je komercijalnim bankama oslobodio ogromne količine likvidnosti, tolike da su banke zadnju HNB-ovu aukciju ignorirale – dodatna likvidnost im ne treba. Štoviše, dnevni viškovi kunske likvidnosti, prema podacima RBA analitičara, sežu i preko 36 milijardi kuna. Ispada da financijski sektor pliva u novcu, a tvrtkama novac nedostaje. No, velik dio tih sredstava pokupit će država, koja sjedi na dvije stolice – s jedne strane apelira da se krediti odobravaju poduzetnicima, a s druge ih zapravo istiskuje s tržišta.

Krediti za likvidnost i obrtna sredstva nasušna su potreba privredi koja se otvara, no neizvjesno je hoće li tvrtke uspjeti prodati robu, održati prihode… HUP predstavlja privatni sektor, no i banke su privatne, a njihov je primarni cilj sačuvati štednju svojih deponenata. Stoga se teško odvaže ući u rizik, u nesiguran posao, a upravo to se događa. Država, međutim, kod kredita koji idu u suradnji s HBOR-om osigurava 50 posto plasmana, pa gdje je onda zapelo, pitali smo jučer i veće komercijalne banke, i Hrvatsku udrugu banaka, kao njihovu udrugu, i HBOR, i HNB… Stigao je zajednički odgovor HUB-a i njegovih članica, dakle banaka. Prvo su se osvrnuli na primjedbu da ih je možda usporio rad od kuće, što negiraju, no i dalje ne govore u brojkama.

Moratoriji idu

– Banke su se epidemiološkoj situaciji prilagodile doslovno u nekoliko sati, većinom još i prije službenih smjernica Kriznog stožera, a sve s ciljem zaštite zdravlja svojih djelatnika, klijenata i poslovnih partnera. Tako niti rad od kuće ni u kojem obliku nije umanjio učinkovitost rada banaka; osim što se većina usluga mogla ostvariti digitalnim putem, većina djelatnika drugih odjela preusmjerena je upravo na aktivnosti koje su izravno pridonijele bržem rješavanju korisničkih zahtjeva, tvrde u bankarskoj udruzi. Kažu i da su »poslovne banke u Hrvatskoj i prije epidemije bile visoko digitalizirane, tako da rad od doma, pa čak i privremeno zatvaranje nekih poslovnica uslijed posljedica potresa u Zagrebu, nisu utjecali na brzinu poslovnih procesa. Odmah po zaprimanju konkretnih smjernica i odluka Vlade RH, banke su u iznimno kratkom roku pripremile informatičke sustave za zaprimanje zahtjeva za moratorije te ih odobravaju brzo i efikasno«, ističu u HUB-u.

Dakle, moratoriji idu, a likvidnost?

– Banke u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om implementiraju programe koje Europska komisija i Europska investicijska banka kreiraju specifično za poduzeća pogođena pandemijom koronavirusa. U proteklom razdoblju banke su potpisale sporazume s HBOR-om o osiguravanju portfelja kredita za likvidnost poduzetnika, dok će se u idućem razdoblju osigurati i okvirni krediti za obrtna sredstva te razni modeli povoljnog financiranja. Pozdravljamo inicijative koje je objavila Europska komisija, a koje imaju cilj omogućiti dodatnu regulatornu fleksibilnost i osigurati nastavak bankovnog kreditiranja gospodarstva te na taj način pridonijeti ublažavanju teških posljedica koronavirusa za gospodarstvo, kažu u HUB-u.

Ovisi o situaciji

Ponavljaju da će stabilan bankarski sustav u Hrvatskoj imati ključnu ulogu u gospodarskom oporavku, stoga će, kažu, banke u suradnji s domaćim i međunarodnim institucijama nastaviti osiguravati povoljno financiranje, kako bi se omogućila adekvatna likvidnost poduzetnicima i očuvala radna mjesta. Dodaju da redovito komuniciraju s predstavnicima javne vlasti, raznim udruženjima i institucijama te će održati sastanak s HUP-om, kako bi bili u mogućnosti saslušati dodatne prijedloge i eventualne poteškoće poduzetnika u procesu financiranja, zaključuju u HUB-u.

Iz Zagrebačke banke poslali su i samostalni odgovor, u kojem zaključuju da oni zahtjeve obrađuju u najkraćem mogućem roku te nakon obrade klijenta obavještavaju o odluci banke.

– U banci procjenjujemo pojedinačnu situaciju svakog našeg klijenta, uvijek postupajući u najboljem interesu u odnosu na sve naše dionike, ističu u Zabi.

Novotny: Banke u krizi nisu prijatelj privatnom sektoru

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da »u krizi banke nisu prijatelj privatnom sektoru, nego javnom.«
– Javni se može do grla zaduživati, a privatni će se još morati i razdužiti. Banke se tako ponašaju svugdje, pa i u Hrvatskoj, one prije svega štite svoje štediše. Ne može banka poduzećima kojima pada promet davati kredit. Ona to može isključivo uz državna jamstva.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Njemačka vlada je, primjerice, za svako mikro i malo poduzeće osigurala do 15 tisuća eura bespovratnih sredstava, a za srednje po 150.000 eura. Samo velikima preporučili su dogovor s bankama. Drugi dio paketa išao je preko njihove razvojne banke, gdje je država s 250 milijardi eura jamčila iz svog fiskalnog kapaciteta. Kod nas su dali jamstvo od 50 posto, ali ako daš samo 50 posto, to je kao da si dao ništa – treba dati ili sve ili ništa, jer ionako neće doći sve na naplatu. To je kao i kada država jamči za štedne depozite građana. Postoji rizik, ali moraš to napraviti. Ovo kod nas neće uroditi plodom, Vlada je već ispucala fiskalni kapacitet, javni dug je već na 80 posto BDP-a, a k tome se još želi zadržati i istu razinu javne potrošnje. Naša bi Vlada prvo trebala smanjiti javnu potrošnju, »vratiti« je za 20 milijardi kuna, kako bi se oslobodio fiskalni kapacitet za poticanje gospodarstva.

Ovi kvazikejnezijanci se tome protive, no to je glupost, jer se to mora napraviti da bi se otvorio put za drukčiji način poticanja, za stvarnu pomoć poduzećima i privatnom sektoru. Ovako oni neće dobiti novce banaka: niti jedna banka neće dati kredit firmi čiji poslovni prihodi padaju, jer štiti svoje štediše. To je posve prirodno, to je bit bankarskog poslovanja, tumači Novotny. Kaže i da je ekonomski trošak karantene bio previsok, još jedan takav hrvatsko gospodarstvo ne bi moglo izdržati.

K tome, dodaje, sam taj naziv »stožer« asocira na militarizaciju, na ratno stanje, kao da uvodimo vojna, a ne civilna pravila. Bez rezova u javnoj potrošnji, kad-tad će se na stolu naći i opcija privatizacije javnih tvrtki, s tim da je ionako ludost da je 1.400 poduzeća u državnim rukama, zaključuje Novotny.