ZAGREB – Rekordne stope inflacije u Hrvatskoj prate i rekordni prihodi u maloprodaji u uslugama, pa tako fiskalizirani računi u tim djelatnostima iz mjeseca u mjesec rastu po stopama koje su donedavno bile nezamislive.

Posebno je to izraženo u posljednja dva mjeseca, lipnju i srpnju, u kojima je rast prihoda u trgovini i djelatnosti smještaja i ugostiteljstva potaknut kombinacijom visokih stopa inflacije i potpunog oporavka turizma nakon dvije lošije pandemijske sezone.

Tako je lipanjski rekord fiskaliziranih računa u trgovini od 14,42 milijarde kuna, koji je bio veći i od svih kolovoških i božićnih prihoda dosad, trajao samo jedan mjesec. Taj su rekord srušili prihodi iz srpnja pa su, zabilježio je sustav fiskalizacije, u veleprodaji i maloprodaji izdani računi vrijedni 16,54 milijarde kuna, što je za čak 14,7 posto više nego mjesec dana ranije. Kad se iz cijele trgovine izdvoji veleprodaja, te prodaja motornih vozila i motocikala, maloprodaja je opet zabilježila najveći mjesečni promet od 12,606 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna, ili gotovo 19 posto više nego u lipnju.

Rast cijena

Dijelom rast prometa u trgovini u srpnju svakako treba pripisati većem broju gostiju, ali vjerojatno je posljedica i činjenice da inflacija u Hrvatskoj ni u tom mjesecu ni u prošlom mjesecu nije počela posustajati.

Koliki je utjecaj rasta cijena, a koliki oporavka turizma na razdoblja različitih djelatnosti u Hrvatskoj moći će se razlučivati tek na kraju sezone, ali podaci za smještaj i ugostiteljstvo za srpanj daju naslutiti koliki je utjecaj inflacije, a koliki većeg broja gostiju.

Prema podacima što ih je jučer objavilo Ministarstvo turizma i sporta, u srpnju je u Hrvatska zabilježila 4,5 milijuna dolazaka i 29,4 milijuna noćenja, odnosno 18 posto više dolazaka i 16 posto više noćenja nego u srpnju prošle godine. Mjesec je to u kojemu su prihodi u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane dosegnuli najveće iznose otkako je u Hrvatskoj u primjeni fiskalizacija. Trgovina je već u lipnju ove godine potukla i kolovoške i blagdanske brojke iz ranijih godina, a ove godine je prvi put srpanj u turizmu i ugostiteljstvu nadmašio po prometu sve zarade iz kolovoza dosadašnjih godina, čak i rekordne 2019. godine.

Ukupno su u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva prihodi dosegnuli gotovo sedam i pol milijardi kuna, što je gotovo 2,24 milijarde kuna, ili 42 posto više nego lani. Smještaj je kroz fiskalne račune prikazao prihod od 3,73 milijarde kuna, što je milijardu kuna, ili 40 posto više nego lani. Dakle, uz 16 posto više noćenja nego u srpnju prošle godine Hrvatska je ostvarila, barem prema onome što je prijavljeno Poreznoj upravi kroz fiskalizaciju, 40 posto više prihoda u djelatnosti smještaja. Iako je u srpnju ove godine broj noćenja manji za četiri posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, koja još uvijek drži rekord po broju dolazaka gostiju, prihod u djelatnosti smještaja veći je za čak 55 posto.

Pomoć države

Gotovo iste brojke vrijede i za ugostiteljstvo gdje je u srpnju ove godine promet bio za 45,3 posto veći nego lani, a otprilike isto toliko veći je nego i 2019. kada je u Hrvatskoj bilo više gostiju nego ove godine.

Rekordne brojke bilježe i ostale uslužne djelatnosti poput frizerskih i kozmetičkih salona, no svi oni i prije završetka sezone tvrde da je situacija teška i da poduzetništvo, pa i turizam, posebice u dijelu ugostiteljstva, unatoč dobrim pokazateljima treba i dalje pomoć države zbog visokih cijena energenta te ponavljaju zahtjeve Vladi za snižavanje poreza, i to PDV-a kad su ugostiteljske usluge u pitanju, ali i poreza na dohodak kako bi se smanjenjem državnih nameta otvorio prostor za povećanje plaća, odnosno zadržavanje radnika. Vlada zasad ne pokazuje takve namjere, a i jučer je premijer Andrej Plenković upozorio na to da država mora, kako bi imala novca za pomoć građanima najesen, voditi računa i o proračunskim prihodima, bez obzira na ranija snižavanja PDV-a na brojne proizvode, koji su sigurno rasli s obzirom na podatke za veleprodaju i maloprodaju u posljednjim mjesecima.

Uz to, informacije što ih je jučer objavila tvrtka Hrvatske autoceste sugeriraju da će kolovoz premašiti srpanjske prihode i da su u pravu svi oni koji su još na početku sezone procjenjivali da će ova godina, ako ne po fizičkim, onda po financijskim pokazateljima nadmašiti rekordnu 2019. godinu, što i nije bilo teško prognozirati s obzirom na stope inflacije s početka godine koje su samo ubrzano rasle kako se primicalo ljeto. HAC je tako objavio da je proteklog vikenda zabilježen promet od 959.998 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 53,66 milijuna kuna. Bio je to vikend s najvećim brojem vozila u povijesti HAC-a, pa je moguće da ovaj kolovoz bude rekordan ne samo po prihodu, nego i broju gostiju na Jadranu.