Ministarstvo kulture

Umijeću gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera status nematerijalnog kulturnog dobra

Barbara Čalušić

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Kvarnerska brodogradnja ima male, ali specifične razlike koje su prepoznate kao dio lokalnog identiteta.



Ministarstvo kulture i medija dodijelilo je projektu Umijeću gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera status nematerijalnoga kulturnog dobra.


Program će biti upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7587.


Zahtjev za uvrštenjem prije tri godine podnijeli su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i koordinacija udruga Tradicijska jedra Kvarnera i Istre u okviru međunarodnog projekta “Mala barka 2” te su upisani kao nositelji ovog nematerijalnoga kulturnog dobra.




Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera spoj je nekoliko tradicijskih pomorskih obrta, vještina i znanja vezanih uz vještine drvene brodogradnje, dok plovidba podrazumijeva vještinu upravljanja barkom, kao i poznavanje geografije mora i vjetrova.


U tom kontekstu kvarnerska brodogradnja ima male, ali specifične razlike koje su prepoznate kao dio lokalnog identiteta.


Nositelji baštine su brodograditelji, ponegdje nazivani i kalafati, ali i korisnici brodica, kao i cjelokupna zajednica koja tradicijsku brodogradnju na Kvarneru prepoznaje kao dio svog identiteta.


Kontinuirana praksa tradicijske brodogradnje svoje specifične oblike poprimila je tijekom 19. i 20. stoljeća. U tom se vremenu ona podjednako nastavila u priobalju i na otocima, dok je gradnja velikih jedrenjaka polako nestajala.


Činjenica da je mala drvena brodogradnja opstala govori u prilog njenom značaju za lokalno stanovništvo na širem kvarnerskom području kroz stoljeća.