U borbama za Sjeverodonjeck i Lisičansk ruska vojska izgubila je ostatke svog ofenzivnog potencijala. U sadašnjem stanju više nije sposobna napredovati, otvoreno priznaje pukovnik FSB-a Igor Girkin, poznat i kao Strelkov.

Prema njemu, na frontu u Ukrajini, barem što se tiče Rusa, slijedi dugotrajna operativna pauza. Ruska vojska nema, niti skoro očekuje dodatne snage kojima bi pokrenula ofenzivu, tvrdi Strelkov.

“Jedino što ruska vojska sada vjerojatno može učiniti jest odbiti udar Ukrajinaca. Ruske snage sada nisu u stanju za išta više zbog vrlo slabe popunjenosti ljudstvom. Nije sve u najboljem stanju ni s opremom.

A kvaliteta trupa je loša… iskreno loša! Situacija je iskreno takva da ruske trupe više neće moći napadati”, izjavio je Strelkov.

Nije siguran mogu li zaustaviti Ukrajince

On nije siguran ni može li ruska vojska zadržati nadolazeću ofenzivu Oružanih snaga Ukrajine.

“Neprijatelju se ne žuri i nema kamo žuriti. Već ima prednost u ljudstvu, a ponegdje i u opremi, s izuzetkom pojedinih položaja. Glavne udarne skupine neprijatelja koncentrirane su kod Hersona, u smjeru Zaporožja, postoje izvješća da su ojačani i kod Harkova.

Vjerojatno će operativna pauza završiti ofenzivom Oružanih snaga Ukrajine. Postoji čvrsto uvjerenje da, ako se hitno ne poduzmu mjere, i ne popunimo ljudstvo kroz barem djelomičnu mobilizaciju, možemo pretrpjeti poprilično ozbiljan poraz”, rekao je Strelkov.

Pokrenuo pobunu, srušio putnički avion

Igor Strelkov pukovnik je FSB-a, ruske tajne službe, nasljednice KGB-a, koji je pokrenuo rusku pobunu u Ukrajini 2014. godine i time zapalio plamen rata koji se razbuktao ruskom invazijom Ukrajine 24. veljače.

Moglo bi se reći da se radi o prilično živopisnom liku, kad ne bi bila riječ o ratnom zločincu i međunarodnom teroristu, odgovornom za rušenje aviona Malaysia Airlinesa MH17, na letu iz Amsterdama u Kuala Lumpur, 17. lipnja 2014. godine. Poginulo je svih 283 putnika i 15 članova posade, među njima velik broj Nizozemaca.

Međunarodni istraživački tim pod vodstvom Nizozemske utvrdio da je protuzračni sustav BUK kojom je srušen Boeing 777 Malaysia Airlinesa bio dio 53. protuzračne brigade Ruske Federacije.

Ovaj oružani sustav prevezen je iz Rusije na dan rušenja putničkog zrakoplova pa ispaljen s polja na području koji su kontrolirali proruski separatisti. Lansirni sustav nakon toga vraćen je u Rusiju.

Vlade Nizozemske i Australije, na osnovu istrage, drže Rusiju odgovornom za rušenje zrakoplova. Dana 19. lipnja 2019., nizozemsko državno odvjetništvo optužilo je četiri osobe za ubojstvo u vezi s obaranjem zrakoplova: trojicu Rusa, Igora Girkina, Sergeja Dubinskog i Olega Pulatova, te jednog Ukrajinca, Leonida Harčenka. Za svakim od optuženih izdane su međunarodne tjeralice.

Borio se na strani četnika u BiH

Naime, ubrzo nakon nesreće, Igor Girkin, vođa donbaskih separatista, u objavi na društvenoj mreži VKontakte preuzeo je odgovornost za obaranje zrakoplova. Ruski pobunjenici tad su bili uvjereni da su srušili ukrajinski transportni zrakoplov An-26.

Ovu vijest odmah su prenijeli medijski kanali u Rusiji, a LifeNews je objavio “novu pobjedu samoobrane Donjecka koja je oborila još jedan ukrajinski zrakoplov”. Ruska novinska agencija TASS također je izvijestila o izjavama očevidaca koji tvrde da je milicija Donbasa upravo oborila projektilom ukrajinski vojni zrakoplov An-26.

Do tada je Girkin, odnosno Strelkov bio upleten i pokretao sve ključne događaje koji su doveli do rata u Ukrajini. Ovaj veteran ruske vojske nakon raspada SSSR-a 90-tih godina sudjelovao u borbama u Transnjistriji, Čečeniji, ali i na strani srpskih četnika u Bosni i Hercegovini.

Kasnije je kao visoki časnik Federalne službe sigurnosti odigrao ključnu ulogu u ruskoj aneksiji Krima. Potom je u Donbasu bio glavni organizator pobunjeničkih skupina u takozvanoj “Narodnoj Republici Donjeck”, izmišljenoj ruskoj separatističkoj državici, osnovanoj po uzoru na srpske SAO Krajine u balkanskim ratovima devedesetih.

85 dana u Slovjansku

Upravo je Strelkov pokrenuo prve ozbiljne oružane sukobe, kad je na čelu male skupine militanata preuzeo vlast u gradu Slovjansku 2014. godine. Njegova je ideja bila isprovocirati Rusiju na otvorenu vojnu intervenciju kako bi Donbas i druge pokrajine oteli od Ukrajine, koju bi u potpunosti odsjekli od mora i tamo osnovali “Novorusiju”.

Naime, on je kao žestoki ruski nacionalist tada već godinama zagovarao ujedinjenje Ruske federacije s Ukrajinom, Bjelorusijom i drugim “ruskim zemljama”, u jednu sverusku državu te transformaciju svih država stvorenih raspadom SSSR-a u neprikosnovenu zonu ruskog imperijalnog utjecaja.

Njegovi planovi u Slovjansku nisu uspjeli onako kako ih je zamislio. Vladimir Putin tada još nije htio otvoreno vojno napasti Ukrajinu, međutim na svoju je stranu privukao brojne ruske dobrovoljce.

Ondje se iskazao kao kompetentan zapovjednik koji je gotovo tri mjeseca sprječavao regularne ukrajinske snage od vraćanja Slovjanska pod svoju kontrolu. Ukrajinska vojska, osim tek nekoliko sposobnih brigada, tada je bila u potpunom rasulu nakon desetljeća nebrige i neulaganja.

Kad su se ukrajinske snage nakon više od dva mjeseca konačno posložile, Strelkov je uspio praktički sve svoje jedinice izvući iz okruženja. O “pothvatima” njega i sudrugova kasnije je napisana knjiga “85 dana u Slovjansku”.

“Ministar obrane” DNR-a

Strelkov je tijekom ove bitke neviđeno povećao svoj utjecaj i naposljetku postao de facto vojni zapovjednik svih ruskih separatističkih snaga u Donbasu. “Premijer” ove samoproglašene državne tvorevine, Aleksandar Borodaj imenovao ga je “ministrom obrane” DNR-a.

U godinama koje su slijedile Strelkov je gurnut na marginu, ali je sačuvao svoj život, za razliku od svih ostalih ruskih gospodara rata u Ukrajini, koji su posljednjih godina likvidirani kao neželjeni svjedoci, bilo u “nesrećama” ili naizgled mafijaškim obračunima.

Čovjek koji je pokrenuo tragediju kojoj sada svjedočimo u Ukrajini danas se predstavlja kao “bivši” pukovnik FSB-a. No, kako se kaže “jednom KGB-ovac, uvijek KGB-ovac”.

Uostalom, njegove itekako aktivne veze s FSB-om nedavno je dokazala istraživačka organizacija Bellingcat, u svojoj istrazi putovnica koje je Strelkov pod lažnim imenima koristio za putovanja. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Eksponent struje u FSB-u

Strelkov je danas eksponent određenih struja u FSB-u koje ga koriste kako bi javno izrekle ono što im je važno, a ujedno igra ulogu lažne opozicije Putinovom režimu.

Zato, dok po Rusiji uhićuju čak i one prosvjednike koji drže prazne papire, Strelkovu se tolerira da kritizira način na koji ruski generalštab i ministarstvo obrane vode invaziju na Ukrajinu.

Uostalom, svojim šefovima u FSB-u na taj je način koristan za skretanje odgovornosti s njihove uloge za katastrofu u kojoj se Rusija našla posljednjih mjeseci.

Valja imati na umu i da je Strelkov vatreni zagovornik toga da Rusija mora pokrenuti potpunu mobilizaciju i novačenje stanovnika kako bi imala izglede za pobjedu u Ukrajini, a što je Putin dosad izbjegavao učiniti, imajući u vidu revolucije koje su pogađale Rusiju usred rata s Japanom 1905. i Prvog svjetskog rata 1917. godine.

Umjesto toga Putin još nije pokrenuo ni rat, već službeno tek “specijalnu vojnu operaciju”, u kojoj Strelkov sada sudjeluje samo kao promatrač i “analitičar”.

U svakom slučaju, ovaj ratni zločinac i terorist trenutno je praktički jedini glas s ruske strane koji više ili manje realno gleda na njihove izglede u ovom ratu pa su njegove izjave redovito praćene i u ukrajinskim medijima.