Politički konvertiti

Nikad dosad u jednom sazivu Sabora nije bilo više prebjega: ‘Vlada trebala pasti još u svibnju 2017.’

Dražen Ciglenečki

Foto Davor Kovačević / Darko Jelinek / Patrik Macek PIXSELL

Foto Davor Kovačević / Darko Jelinek / Patrik Macek PIXSELL

Kao protivnici HDZ-a na posljednjim izborima su u Sabor ušli HNS-ovci Milorad Batinić, Stjepan Čuraj, Božica Makar, Bernarda Topolko i Marija Puh, SDP-ovci Tomislav Saucha, Zdravko Ronko, Milanka Opačić, Mario Habek, Ana Komparić Devčić i Siniša Varga, Kažimir Varda iz HSU-a te HSS-ovac Mladen Madjer. Svi su oni prešli u tabor koji podržava Vladu



Vlada Andreja Plenkovića završava svoj mandat zahvaljujući zastupnicima koji su u rujnu 2016. izabrani u Sabor na listi njegovih glavnih političkih protivnika, lijevo-liberalne koalicije. Ta bi Vlada, bez podrške zastupnika koji su svoje mandate osvojili na listi koju je predvodio Zoran Milanović, pala već u svibnju 2017. Po tome će upravo raspušteni deveti saziv Sabora ostati trajno zapamćen i obilježen.



Riječ je, naime, o iznimno rijetkoj političkoj pojavi. Tijekom proteklih saziva u ovom stoljeću, jedino je već pomalo zaboravljeni Zlatko Kramarić, kada se njegov LS 2006. ugasio i pridružio tada vladajućem HSLS-u, mandat dobiven na listi s oporbenim SDP-om odnio u parlamentarnu većinu.




U devetom sazivu bilo je čak 13 takvih slučajeva. Na posljednjim izborima su zahvaljujući Narodnoj koaliciji u Sabor ušli HNS-ovci Milorad Batinić, Stjepan Čuraj, Božica Makar, Bernarda Topolko i Marija Puh, SDP-ovci Tomislav Saucha, Zdravko Ronko, Milanka Opačić, Mario Habek, Ana Komparić Devčić i Siniša Varga, Kažimir Varda iz HSU-a te HSS-ovac Mladen Madjer, a s vremenom su oni postali ključni za opstanak Plenkovićeve vlade. I nisu to nekakvi politički prolaznici.


Milanka Opačić bila je potpredsjednica Vlade Zorana Milanovića, Varga je u njoj bio ministar, Saucha predstojnik premijerovog kabineta, Ronko veteran SDP-a, požeško-slavonski župan i gradonačelnik Požege.


Neki su od spomenutih objasnili svoje motive za ovakav politički obrat, neki nisu ni to. Što se tiče HNS-a, za njih je jasno, stranka je i pod cijenu raskola donijela odluku o suradnji s HDZ-om. Opravdali su se pritom željom da pridonesu provođenju obrazovne reforme.


– Zadnji sam koji bi branio HNS, rekao je u petak navečer, u okviru rasprave o raspuštanju Sabora, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić. Time je sve kazao, narodnjaci su poslužili HDZ-u, a sada se na izborima moraju sami pobrinuti za sebe. U politici u pravilu nema sentimenta.


Bandićevi žetončići


Kad su u pitanju bivši socijaldemokratski zastupnici, Saucha, primjerice, nikad nije otkrio što ga je ponukalo da podrži Plenkovića, Milanka Opačić tvrdila je da je bila marginalizirana u stranci, a Ronko je javnost uvjeravo da mu je zapravo cilj spriječiti koaliciju HDZ-a i SDP-a. Prvi prebjeg Varda smatrao je da predstavnici umirovljenika nemaju izbora nego biti uz Vladu, a Madjer je predsjedniku HSS-a Kreši Beljaku priopćio da k Milanu Bandiću odlazi jer »mora misliti na sebe«. Inače, Bandić nije imao bogzna kako pozitivno mišljenje o ljudima koje je okupio u svom klubu, nazvao ih je – žetončići. Ali, Kažimir Varda, Milanka Opačić, Zdravko Ronko, Ana Komparić Devčić, Mladen Madjer i Siniša Varga lojalniji su ipak bili Plenkoviću nego zagrebačkom gradonačelniku. Bandić, pokazalo se to u više navrata, nije mogao oslanjajući se na njih ucjenjivati Vladu.


Jandroković jedan od najuspješnijih političara

Kada je, nakon parlamentarnih izbora, Most, unatoč disfunkcionalnoj prethodnoj koaliciji, odlučio ponovo surađivati s HDZ-om, predsjednik njihove stranke Božo Petrov nije ovaj put htio ići u Vladu, nego se prebacio u Sabor. No, Petrov je predsjednik Sabora ostao samo do svibnja 2017. i drugog razlaza između HDZ-a i Mosta, a zamijenio ga je Gordan Jandroković. Na taj je način Jandroković postao jedan od nekoliko najuspješnijih hrvatskih političara u 21. stoljeću. Prije toga je on, naime, obnašao i dužnosti potpredsjednika Vlade, ministra vanjskih poslova i predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku, a Jandroković je i glavni tajnik HDZ-a. Često je u javnosti osporavan, ali mu se mora priznati da je uspješan političar.


Kao predsjednik Sabora, Jandroković je bio konstantna meta uvreda zastupnika. Nikoga prije njega na tom mjestu u 30 godina zastupnici nisu toliko vrijeđali. Zato Jandrokoviću sigurno nije bilo lako. Ali, znao je on i uzvratiti, jednom je Nikoli Grmoji iz Mosta čak rekao da je – smeće. Dosad nitko u dva uzastopna saziva nije bio predsjednik Sabora, Jandroković, dakle, ako to uopće želi, ima šansu biti prvi kojem je to pošlo za rukom.

Nije, međutim, ni HDZ bio bez gubitaka. Plenkovića su s njegove liste napustili Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih i Hrvoje Zekanović. U Klubu HDZ-a imao je pravu pobunu protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, 17 zastupnika HDZ-a odbilo je glasovati za taj dokument, ali oni su svi do kraja davali podršku Vladi. Niti jedan premijer prije Plenkovića nije imao tako delikatnu situaciju u Saboru i ovako politički šaroliku većinu. To znači da je Plenković bio politički vrlo spretan u održavanju na vlasti.


Kolaps Živog zida


Još su se neki zastupnički klubovi osuli u ove četiri godine. Most je na početku saziva pridobio Hrvoja Runtića iz Živog zida i narasli su na 15 zastupnika, ali dio ih je kasnije otišao, Vlaho Orepić, Marko Vučetić, Tomislav Panenić i Ante Pranić. U Klubu Mosta određeno je vrijeme bio i Tomislav Žagar, koji im se priključio nakon što se razišao sa SDP-om, ali je potom pristupio u HSU. I Orepić je promijenio tri opcije, poslije odlaska iz Mosta osnovao je vlastitu stranku, a danas je u HSS-u. Živi zid je implodirao još gore nego Most. Bili su prepoznatljivi po trojici zastupnika, Ivanu Viliboru Sinčiću, Ivanu Pernaru i Branimiru Bunjcu, a jučer nitko od njih nije predstavljao u Saboru Živi zid. Sinčić je u Europskom parlamentu, Bunjac više nije u Saboru, a Pernar ima svoju stranku. Prosvjedni birači morat će na ovim izborima pronaći nekog drugog kome će dati povjerenje, Živi zid je vjerojatno propao.


U devetom sazivu su zastupnici promijenili i datum spomendana Dan Hrvatskog sabora. S 30. svibnja premjestili su ga na 8. listopada. Za to su glasovali i zastupnici HNS-a i neki nekadašnji SDP-ovci, a obje su te stranke 2001. ukinule Dan državnosti 30. svibnja i uvele Dan Hrvatskog sabora. Ovo također puno govori o tome kakav je to bio jučer raspušteni saziv Sabora.