Deana Švaljug / Snimio Sergej DRECHSLER
Mislim da na svijetu nema ništa ljepše nego donijeti novi život na njega. To je nešto što daje snage za dalje. Naravno da su plaće takve kakve jesu, ali motivi za baviti se primaljstvom su ljubav, entuzijazam i altruizam, kaže Deana Švaljug
povezane vijesti
RIJEKA – Deana Švaljug prva je hrvatska primalja koja je stekla akademsku titulu doktorice znanosti, i to jučer na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci obranom doktorskog rada »Zadovoljstvo studenata preddiplomskog studija primaljstva kvalitetom nastavnog procesa i procjena kompetencija mentora u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini« pred povjerenstvom koje su činili prof. dr. Alan Šustić, prof. dr. Slavko Orešković i doc. dr. Andrica Lekić.
Najljepše na svijetu
Navodeći kako je u četverogodišnjem razdoblju istraživanja ispitivala zadovoljstvo studenata kvalitetom nastavnog procesa i učinkovitosti kliničke edukacije, prva primalja s doktoratom kaže da u vrijeme svog srednjoškolskog obrazovanja za primalju nije imala priliku nastaviti školovanje u obrazovnoj vertikali, te je nakon srednje škole upisala višu školu za medicinske sestre, a nakon toga i studij edukacijske rehabilitacije.
– To mi je bilo najsrodnije s obzirom na to da su moji počeci u klinici bili vezani za skrb za prematurnu novorođenčad pa mi je bilo prirodno da istražujem što se s nedonošćadi događa u kasnijem životu. Nakon kliničkog iskustva, koje je trajalo deset godina u Petrovoj bolnici, radila sam 20 godina u Srednjoj školi za primalje i tada mi se 2013. godine pružila prilika da krenem raditi na studiju primaljstva. Najprije je to bilo na Sveučilištu u Splitu gdje sam se zadržala tri godine. Ondje sam i upisala doktorski studij, a onda me život doveo u Rijeku i tu sam nastavila doktorski studij koji sam sad privela kraju, priča Švaljug.
Dodaje i da je voditeljica preddiplomskog stručnog studija primaljstva na Fakultetu zdravstvenih studija, ali i da je primaljstvo najljepša struka.
– Mislim da na svijetu nema ništa ljepše nego donijeti novi život na njega. To je nešto što daje snage za dalje. Naravno da su plaće takve kakve jesu, ali motivi za baviti se primaljstvom su ljubav, entuzijazam i altruizam. Primalje su važne, iako u Europi i svijetu imaju drukčiju ulogu, vjerujem da će i u Hrvatskoj doći vrijeme kada će vratiti svoju zasluženu autonomiju koju su imale kroz povijest, istaknula je Švaljug.
Pokretačica razvitka znanosti u primaljstvu
Prva primalja s doktoratom, prema mišljenju prof. dr. Hermana Hallera, trebala bi pokrenuti razvitak znanosti u primaljstvu. – U mnogim granama i poljima medicine imamo doktore znanosti, ali primaljstvo je do sada bilo bez doktora znanosti. Dobili smo prvu osobu od koje očekujemo da će u budućnosti pokrenuti proces širenja i boljitka tog područja. U ovom trenutku Hrvatska ima stabilan i dobar broj primalja, s relativno dobrom edukacijom. Europa nam je nametnula iskorake, a Fakultet zdravstvenih studija osigurao je kroz svoje programe kadar koji će biti garancija daljnjeg razvitka cjelokupne struke i buduće znanosti, istaknuo je prof. dr. Haller. |
Prvi studij primaljstva
Od jučer Rijeka ima prvu primalju s doktoratom, ali, dodaje dekanica Fakulteta zdravstvenih studija prof.dr. Daniela Malnar, Rijeka je prva pokrenula i školovanje primalja na prvostupničkoj razini.
– Pokrenuli smo i vertikalu. Imamo jedini diplomski studij primaljstva, i ove je godine promovirana prva generacija. To ćemo i dalje njegovati, jer to je put kojim možemo graditi znanost u primaljskoj profesiji. Primaljstvo je regulirana profesija, ali što se tiče znanosti, tu smo još na početku. U cijeloj toj priči pokretanja studijskih programa moram se zahvaliti i hrvatskoj komori primalja koje su bile uz nas i podržavaju nas u tome da primaljstvo povedemo putem znanosti, napomenula je prof. dr. Malnar.
Ujedno je dodala i da je riječki studij primaljstva ove godine ušao među top pet najtraženijih studijskih programa u Hrvatskoj.
– Interes studenata svake godine je sve veći, ove godine su primalje ušle među top pet studijskih programa u Hrvatskoj, ali iako su primalje »iskočile«, svi naši ostali studiji imali su veliki omjer prijava na jedno upisno mjesto, kazala je dekanica.
Govoreći pak o zadržavanju primalja i medicinskog osoblja na hrvatskom tržištu rada, dekanica Daniela Malnar je istaknula da smatra kako novac nije glavni problem.
– Problem je sve ono što se događa oko tih struka. Problem je nepriznavanje, neprepoznavanje rada i truda. Na neki se način te struke s pravom osjećaju i ponižene, jer moramo priznati da su pandemiju izvukle medicinske sestre, uz liječnike, zaključila je prof. dr. Malnar.
