RIJEKA – Nakon što se razmontirala svečana bina s prošlotjedne svečanosti primopredaje broda za prijevoz automobila, vrijednog 52 milijuna eura, riječko brodogradilište muku muči čime i kako dalje.

Plaća ponovo kasni, a ono što smo po tom pitanju uspjeli saznati od pomoćnika direktora »3. maja« za prodaju Siniše Ostojića ufanje je da će plaće za lipanj uspjeti isplatiti do konca ovog mjeseca. Škveru nedostaje novca za podmirenje svih tekućih obveza, tako da daljnje poslovanje opet (o)visi o novom kreditu za završetak još jedne novogradnje. Valja pritom podsjetiti da je novac od prodaje car-carriera, »Neptune Barcelona«, otišao direktno u državni proračun jer je Republika Hrvatska bila ta koja je bila vlasnik i strana koja je prodala brod. Riječko brodogradilište u ovom je poslu bilo izvođač, s kojim je država potpisala ugovor o završetku novogradnje 514 za cijenu od 22 milijuna eura, koliko su procijenjeni troškovi završnog opremanja ovog broda za prijevoz 7.000 automobila.

Povećani troškovi

S velikim olakšanjem u »3. maju« prije desetak dana dočekana je odluka Vlade o izdavanju novih državnih jamstva za kredit za završetak još jedne zatečene novogradnje, novogradnje 527. U pitanju je novi samoiskrcavajući brod za prijevoz rasutog tereta za kandskog brodara Algomu, koji operira na Velikim jezerima. Nakon dugih pregovora s Kanađanima, koji su potrajali više od pola godine, došlo se do zaključne cijene od 46,8 milijuna eura za taj brod. Pritom kalkulacije brodogradilišta iskazuju da će troškovi završetka te novogradnje biti za 2,57 milijuna eura veći, pri čemu se »3. maj« obvezao da će taj minus odnosno razliku između ugovorene cijene i troškova završetka novogradnje za Algomu pokriti iz vlastitih sredstava. U Vladi su pristali da državnim jamstvima prate kreditno zaduženje »3. maja« za završetak i tog broda, ali pod određenim uvjetima.

U tekstu Vladine odluke tako se taksativno navodi kako riječko brodogradilište prije nego što Ministarstvo financija izda državna jamstva, s kojima se onda ide na završno odobrenje u HBOR, mora dostaviti »izjavu, odobrenu od strane Nadzornog odbora Društva, kojom se potvrđuje da će društvo, u roku od mjesec dana od dana donošenja ove Odluke, dostaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvu financija na odobrenje program restrukturiranja/stečajni plan izrađen sukladno odredbama Stečajnog zakona, a koji bi se počeo provoditi u slučaju da Društvo ne uspije osigurati eventualna dodatna sredstva potrebna za dovršetak predmetne novogradnje«.

Dvojbe oko programa

Međutim, ovako formulirani uvjet iz Vladine odluke izaziva neodoumice koje trenutno stoje na putu da bi riječko brodogradilište moglo realizirati kredit. Jer, jedno je program restrukturiranja, a drugo stečajni plan, njihove procedure, kao i realni rokovi u kojima se ti dokumenti mogu kvalitetno doraditi i pripremiti. Od Ostojića doznajemo da se u kontaktima s nadležnim ministarstvima nastoji raščistiti tu dvojbu kako bi se čim prije mogao realizirati kredit za završetak novogradnje 527. Pritom Ostojić ukazuje i na tajming koji brodogradilištu visi nad glavom, a vezanim uz ugovaranje i avansno plaćanje sve potrebne opreme za novogradnju 527, među kojima i glavni brodski motor, s obzirom na duge rokove isporuke.