Selce lipo, Selce drago, milo ti si srcu mom! Pjesma je to koju često izvodi selački KUD “Neven”, jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava u čitavoj Hrvatskoj, s tradicijom dugom čak 111 godina.

A proteklog vikenda u malom primorskom mjestu nije bilo samo lipo, milo ili drago.

Ispreplelo se ondje i staro i mlado, prošlo i sadašnje, tradicionalno i moderno, a domaći i furešti zajedno su dokazali kako pridjevi etno i sretno itekako idu zajedno.

Naime, u Selcu je održan deveti etno festival (Sr)etno Selce, manifestacija koja povezuje narodne običaje, gastronomiju, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i zabavu za sve generacije.

Događanja su Selačkinje i Selčani proveli na četiri lokacije – u centru mjesta, na Polači, trgu i selačkoj rivi. Sve je počelo u petak otvorenjem izložbe “Kroz staru selačku poneštricu”.

Izložba je zamišljena kao prezentacija starinskog selačkog stana i pogleda iz stana u selačku prošlost. U večernjim satima posjetitelji su mogli uživati u nastupu KUD-a “Neven”, a prava fešta upriličena je u večernjim subotnjim satima.

Lavanda i more

Uzduž promenade tako je održan sajam tradicijskih i ekoproizvoda, kao što su proizvodi od lavande, med i “medeni” proizvodi, svijeće i proizvodi od voska, drvene i kožne rukotvorine, pletene torbe, nakit, ukrasi…

Jedna od izlagačica čiji smo štand posjetili je Vinka Čargonja, simpatična Grobničanka koja nas je naučila štošta o lavandi i njezinim terapeutskim učincima, kao i mnoštvu drugih benefita.

Kako kaže Vinka, lavanda pomaže u otklanjanju glavobolje, depresije, nesanice, pa čak i herpesa, osipa ili gljivičnih oboljenja.

– Lavanda ima specifična svojstva koja poboljšavaju cirkulaciju, dezinficiraju i zacjeljuju rane, ublažavaju bol u mišićima, govori teta Vinka iza purpurnog štanda s kojega su iskakali macerati i hidrolati od lavande, stilizirane vrećice koje su posebno iritantne moljcima, komarcima i drugim insektima.

Posebnu pažnju privukli su nam jastuci punjeni lavandom, a koji ovisno o veličini koštaju između 50 i 130 kuna. Kako nam kaže Vinka, cvijeće od lavande prepuno je ulja i drugih tvari koje će učiniti da spavate “k’o cok”.

Šjor Joško

A osim sajma raznih proizvoda, na Polači je bilo moguće svjedočiti predstavljanju tradicionalnih vještina i običaja, poput pranja robe na “perilu”, šivanja na starinskoj šivaćoj mašini ili pletenja ribarske mreže.

Posljednju vještinu prezentirao nam je barba Joško Bizent, koji osim što zna plesti ribarsku mrežu, sam izrađuje i vrše, lovi ribu, lignje, sipe, hobotnice…

– Tu sam izložio stare alate koji još uvijek vrijede. Primjerice, turske panule, vrše ili stare saonice koje su se nekada koristile za lov na hobotnice.

Dođu mi djeca pa ih ja učim kako se krpa mreža, a obilazim i druga mjesta – Crikvenicu, Dramalj, Jadranovo…, govori šjor Joško.

Ovaj stari morski vuk svojom barčicom i dalje rado odlazi na more.

– Idem na more redovito. Sad je malo more pretoplo, ali na jesen i zimu obavezno.

Ulovi se koja lignja, nađe se ribe, barem jedno kilo ili dovoljno za ručak, kaže nam Joško Bizent koji je vještinu pletenja mreže naučio od svojeg nonića i ujaka koji su se, osim ribolovom, bavili i zidarstvom.

Mlaća slame

Vrhunac (Sr)etnog Selca dogodio se kada se mimohod sudionika zaustavio na promenadi, a za širom otvorena usta i razrogačene oči u turista pobrinuli su se članovi selačke mantinjade i žene u tradicionalnim selačkim narodnim nošnjama.

Oni su okupljenima prezentirali običaj mlaće slame, uz pjesmu i nadaleko poznato selačko kolo.

Običaj mlaćenja slame star je više od 150 godina, a potekao je iz maškaranih običaja – žene mlate slamu u radnim narodnim nošnjama, potom je zapale, a okupljeni otplešu dva tradicionalna plesa oko vatre – Hrvacki i Kolunati.

Kad slama izgori, žene, djevojke i djevojčice nastavljaju plesati uz mantinjadu. Običaj je to koji je moguće doživjeti samo u Selcu.

Zabava do dugo u noć nastavila se uz nastup klape Tić, gostiju iz mađarskoga grada Erda, plesne grupe Igraj kolo i glazbenog sastava Insula.

Na rivi u Selcu prisutni su se istovremeno zabavljali uz nastup klape Tramuntana. Organizator (Sr)etnog Selca je Turistička zajednica Grada Crikvenice, suorganizatori su KUD Neven Selce i Udruga mladih Selce, a pokrovitelji Grad Crikvenica, Županijska lučka uprava Crikvenica i komunalno poduzeće Eko-Murvica.