U hrvatsko-američkim odnosima kvarnersko brodogradilište »Viktor Lenac«, svojim programom i projektima koje odrađuje za Američku ratnu mornaricu, zauzima važnu poziciju i značajna je točka na kojoj se reflektira ekonomska i vojna suradnje dviju zemalja.

Nakon zapovjednog broda Šeste flote »USS Mount Whitneyja«, na kojem je u Martinšćici odrađen velik dio njegove nadogradnje i modernizacije, potom ekspedicijske mobilne baze »USS Hershel ‘Woody’ Williams«, redovitih zahvata na održavanju flote brzih logističkih katamarana, u ovo je hrvatsko remontno brodogradilišteprvi put uplovio i desantno-transportni brod »USS Arlington« s više od tisuću članova.

Bio je to povod za novi posjet izaslanstva američkog Veleposlanstva ovom kvarnerskom škveru, a nama prilika da sa šefom njihove diplomatske misije u Hrvatskoj Markom Flemingom, osim o bilateralnim odnosima, porazgovaramo o aktualnim svjetskim zbivanjima i novim političkim podjelama, ratu u Ukrajini i plinskoj krizi pred kojom strepi Europa.

Pet ključnih područja

Hrvatska i SAD imaju tradicionalno dobre i bliske bilateralne odnose. Koja područja suradnje biste izdvojili i naglasili u odnosima Hrvatske i SAD-a, a gdje vidite prostora za dodatna poboljšanja?

– Naša suradnja i partnerstvo je vrlo snažno u svim segmentima, pogotovo ako pogledamo sve što smo u proteklim godinama postigli zajedno, od programa ukidanja viza, napora u zajedničkoj sigurnosti, kao i našeg obrambenog partnerstva koje se značajno proširilo posljednjih nekoliko godina, uključujući nabavku Bradley oklopnih vozila i Black Hawk helikoptera.

Krčki LNG terminal, bila je izvanredna strateška odluka hrvatske Vlade i nešto što smo mi dugo podupirali, dakle, imamo vrlo raznolike vidove suradnje i vidimo njihovo produbljivanje u narednim godinama. Općenito bih se nadovezao na pet ključnih područja na kojima već surađujemo i gdje možemo proširiti naše partnerstvo.

Prva je pomoć hrvatskim susjedima u realizaciji njihovih euroatlantskih stremljenja, u čemu postoji temeljna politička potpora i snažno zagovaranje politike otvorenih vrata EU-a i NATO-a, prije svega koristeći hrvatski uspjeh u upravljanju tim procesom te pomoći njezinim susjedima da zadovolje visoke kriterije obiju institucija. Još jedno veliko područje je energija, u kojem se LNG terminal pokazao dobrim strateškim potezom i izvanrednim uspjehom. Sljedeće je pitanje kako ga možemo proširiti i učiniti većim, no isto tako radeći s obnovljivim i zelenim izvorima energije.

Hrvatska je savršeno pozicionirana da se razvije u regionalnog lidera što i mi želimo i bit ćemo od pomoći. Također, postoji prostor za širenje suradnje u obrambenom i sigurnosnom segmentu, a nedavni konflikt u Ukrajini ukazao je na potrebu da pojačamo ne samo individualnu, nego i zajedničku obranu. Zadovoljstvo nam je surađivati s Hrvatskom na polju nabavke opreme, pružanja obuke te savjetovanja. Gospodarska suradnja je proteklih godina značajno rasla, no svakako da ima prostora za daljnje produbljivanje ekonomskog partnerstva i mi želimo vidjeti povećanje trgovine u oba smjera. Kao zadnje, stup naših odnosa predstavljaju odnosi među ljudima i njihove veze, jake i duboke na svim poljima, posebno u STEM području kao i drugima.

Odličan odnos

Kako komentirate stav predsjednika RH Zorana Milanovića, kojeg je iznio i na NATO summitu u Madridu, o tome da je situacija u nama susjednoj BiH vrlo zabrinjavajuća i da bi problemi nakon izbora u listopadu mogli eskalirati što bi moglo imati ozbiljne implikacije za širu regiju, pa i sam NATO?

– Mi također dijelimo zabrinutost oko političke situacije koja uistinu ugrožava stabilnost već duže vrijeme u Bosni i Hecegovini. Ono što želimo vidjeti je da vodstvo Bosne i Hercegovine odnosno njihovi politički lideri donesu teške odluke, naprave kompromise te stabiliziraju svoju zemlju i krenu naprijed. To je do njih, imali su brojne mogućnosti i moraju donijeti odluke u tom smjeru.

Kako gledate na česta trvenja i polemike, a nerijetko i dijametralno suprostavljene stavove između hrvatskog premijera i predsjednika države?

– Mi se ne miješamo u unutarnju politiku, no moram naglasiti da imamo odličan odnos s obojicom sukreatora državne politike u Hrvatskoj te izvrsne bilateralne odnose. Domaća politika je unutarnje pitanje, ono o čemu brinemo je da se provode zajednički prioriteti.

Kako ocjenjujete suradnju s predsjednikom Milanovićem?

– Tijekom mojeg prethodnog rada u Veleposlanstvu, od 2013. do 2016. godine, vrlo smo blisko surađivali s njegovom Vladom, kao i sada, tijekom njegovog predsjedničkog mandata.

Briljantan potez

Što mislite o ulagačkoj klimi i potencijalima u Hrvatskoj?

– Hrvatska ima izvanredne mogućnosti i od mojeg zadnjeg boravka puno je toga ostalo isto, ali se puno toga i promijenilo. Jedna od značajnijih stvari promjena je poduzetničke kulture što je otvorilo značajne mogućnosti za investicije.

Mi želimo vidjeti izravne američke investicije u sektore budućnosti – tehnologiju, zdravstvo i energiju. To su sve polja na kojima se Hrvatska razvija kao lider, međutim, potrebno je ojačati pravnu sigurnost i osnažiti pravosuđe.

Koristimo li dovoljno šansi u gospodarskoj suradnji sa SAD-om?

– Postoji dijalog oko područja suradnje koje obje strane žele proširiti. Tržište je to koje odlučuje o svemu, no američka Vlada može savjetovati svojim kompanijama da ulažu u Hrvatsku, a Hrvatska je ta koja prezentira i nudi svoje mogućnosti za ulaganja.

Nedavno je hrvatski premijer najavio povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1 milijardi kubičnih metara. U kontekstu suradnje i sporazuma između SAD-a i EU-a o smanjenju ovisnosti od ruskog plina, kakvu ruku suradnje i pomoći ovaj projekt proširenja LNG-a Hrvatska može očekivati od SAD-a?

– Više od desetljeća snažno smo zagovarali LNG terminal na Krku. Cijenimo napore premijera i Vlade da se to i ostvari. Otvaranje terminala početkom prošle godine bio je briljantan potez, a danas izgleda još mudriji. Mi u potpunosti podržavamo planove proširenja terminala, koji ima našu političku podršku, a pripravni smo za bilo koji vid tehničke pomoći, bilo da se radi o infrastrukturi koju treba izgraditi ili razviti. Hrvatska je geografski i infrastrukturno u odličnoj poziciji da se razvije kao regionalni lider i pomogne svojim susjedima da smanje ovisnost o ruskom plinu.

Jeste li već razgovarali s resornim ministarstvom ili premijerom Plenkovićem oko američke potpore?

– Mi komuniciramo sve vrijeme i mislim da je vaš premijer razgovarao s našim savjetnikom za nacionalnu sigurnost u svibnju ove godine, a iz službenih izvješća Bijele kuće vidi se naša snažna potpora proširenju kapaciteta.

Mark Fleming / S. DRECHSLER

Pogubne Putinove ambicije

Bojite li se da bi se rat u Ukrajini mogao proširiti?

– Moramo učiniti sve što možemo da spriječimo Putinovu agresiju, u naravi brutalni i neisprovocirani napad na jednu suverenu i neovisnu državu. Naša duboka zabrinutost je da su Putinove ambicije puno šire, stoga mora biti zaustavljen u Ukrajini. Zato činimo sve što možemo da pojačamo ukrajinsku obrambenu sposobnost kako bi obranila sebe, svoj teritorij, integritet i neovisnost.

Ali, trebamo li se bojati daljnje eskalacije rata?

– Putinovi planovi bile su strateške pogreške, htio je zauzeti Kijev, Harkiv, Odesu, nije uspio. Imao je male pomake na istoku koji su nevjerojatno skupi za njega. Mislim da ćemo uspjeti zaustaviti konflikt ako ostanemo na ovom pravcu dobave oružja Ukrajini kako bi obranila svoju neovisnost.

Zemlje Europske unije na najvišem su stupnju uzbune zbog plinske krize koja im prijeti. Strahujete li da bi Putin kroz opskrbu energentima mogao razbiti jedinstvo Zapada i postići ukidanje sankcija?

– Putin je isprovocirao rat i to ima određene ekonomske posljedice za europske saveznike i Amerikance, ali naša odlučnost je snažna. Alternativa je Rusija koja narušava teritorijalni integritet druge države i dalje provocira rat, što može imati katastrofalne posljedice po cijeli svijet.

Velika energetska kriza ide u prilog teoretičarima koji smatraju da Europa plaća previsoku cijenu američkih aspiracija u Istočnoj Europi.

– Radi se o otvorenom sukobu u istočnoj Europi u kojem je jedna država brutalno napala drugu i to je, prije svega, europski problem, ne američki, niti pitanje američkih aspiracija. Moramo shvatiti da su novonastale teškoće pogodile sve naše građane, kako europske, tako i američke, a alternativa tome je dozvoliti Putinovim ambicijama da se razmašu što može imati još veće i pogubnije posljedice za cijeli svijet.

Kako Sjedinjene Države mogu pomoći svojim europskim saveznicima da prebrode ovu plinsku krizu, naročito u kontekstu zadnjih vijesti prema kojima Freeport LNG u Teksasu nakon eksplozije početkom lipnja, a koji je glavni dobavljač prirodnog plina europskim kupcima, ostaje zatvoren sve do konca 2022.?

– Čvrsto smo posvećeni nastojanjima, zajedno s našim partnerima i saveznicima, u pronalaženju rješenja i novih izvora energije. Činimo sve što možemo i moramo. Očito je da ova kriza neće nestati. Situacija u Ukrajini i Putinova agresija otvorila je svima nama oči o kolektivnoj ovisnosti. Voljni smo pomoći našim prijateljima i saveznicima i tražimo druge alternative, bilo da je u pitanju tehnička podrška ili direktna dobava. To je prioritet.

Globalni lider

Koliko se svijet treba pribojavati daljnjeg zaoštravanja odnosa između SAD-a i Kine?

– Sjedinjene Države su odgovoran lider na globalnom nivou i želimo održavati produktivne i konstruktivne odnose s Kinom koliko god je to moguće. Postoje područja na kojima se Kina želi natjecati. Moram napomenuti da postoje i područja u kojima surađujemo i u kojima to moramo činiti, kao što je pitanje globalnog zdravlja, COVID-kriza, problemi globalne opskrbe. Americi se može vjerovati da upravlja konkurentskim aspektima odnosa na najproduktivniji način.

U redu, ali trebamo li ipak strahovati?

– Ne, sve dok Sjedinjene Države kao globalni lider ima ulogu i posvećenost u upravljanju tim odnosima na odgovoran način.

I Amerika se suočava s galopirajućom inflacijom, pesizmizmom i strahom od gospodarskog Armagedona. New York Times ovih je dana objavio istraživanje prema kojem čak dvije trećine američkih birača smatra da se zemlja kreće u krivom smjeru.

– Sjedinjene Države, kao i sve zemlje, suočavaju se s ekonomskim i problemima u dobavljačkim lancima koje se naslanjaju na COVID-krizu. Vjerujem da ćemo nadići to pitanje. Ne zaboravimo da je naša snaga u jakoj ekonomiji, mirnim granicama i činjenici da, unatoč inflaciji, imamo rekordno nisku nezaposlenost, izvanredan ljudski kapital, raznolikost koja je isto naša snaga, jaku vojsku te otporan i slobodarski demokratski sustav koji traje već 246 godina. I zato se Joe Biden nikada ne kladi protiv Amerike.