ZAGREB – Rekordni rast BDP-a i jedan od snažnijih oporavaka od pandemijske krize u Europskoj uniji, investicijski rejting i ispunjavanje kriterija za uvođenje eura, nisu zaustavili iseljavanje hrvatskih državljana. Još uvijek je u Hrvatskoj ostalo dovoljno radnika koji trebaju zapadnim članicama, a gospodarski pokazatelji očito nisu toliko privlačni, pa se u prvoj polovini godine gotovo dvostruko više državljana iselilo nego što se doselilo u Hrvatsku. Uz to među hrvatskim državljanima koji se doseljavaju u Hrvatsku još uvijek su malobrojniji oni koji se odlučuju na povratak, a dominiraju građani koji imaju hrvatsko državljanstvo, ali se zapravo po prvi put nastanjuju u Hrvatskoj.

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva unutarnjih poslova od početka godine do kraja lipnja je 8.831 hrvatski državljanin odjavio prebivalište zbog preseljenja u inozemstvo. Usporedbe radi to je nešto više od broja stanovnika koji su ukupno imali Bakar i Novi Vinodolski na popisu stanovništva u kolovozu prošle godine. Svoje prebivalište u Hrvatskoj, radi preseljenja u inozemstvo, tako je svaki dan odjavilo gotovo 49 državljana.

Prolazna stanica

Istovremeno se u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 4.528 hrvatskih državljana, ali od toga broja samo je njih 1.231 imalo već ranije prebivalište u Hrvatskoj, odnosno riječ je o povratnicima iz inozemstva. To znači da je u prvoj polovini ove godine na jednog povratnika iz inozemstva Hrvatska imala sedam iseljenika. Stvar donekle spašava preostalih 3.297 hrvatskih državljana koji su se u šest mjeseci doselili u Hrvatsku, a ranije nisu imali prebivalište u Hrvatskoj, odnosno ranije nisu živjeli u Hrvatskoj.

Iako to MUP u svom odgovoru ne spominje, dosadašnjih godina u najvećem broju slučajeva bila je riječ o građanima Bosne i Hercegovine, a pripadnici hrvatskog naroda automatski imaju pravo na hrvatsko državljanstvo. Uz to svake se godine bilježi i veći broj hrvatskih državljana koji se doseljavaju iz Srbije, nego što se u tu državu iseljava. No, i jednima i drugima Hrvatska je često tek prolazna stanica u iseljavanju u zapadne, razvijenije članice Europske unije.

Negativan saldo, i to samo kad su hrvatski državljani u pitanju, jer u ovu statistiku nisu uključeni stranci, te negativan saldo kad je u pitanju prirodni prirast spušta broj stanovnika Hrvatske na oko tri milijuna i 862 tisuće, što je smanjenje za više od 26 tisuća u deset mjeseci, odnosno na vrijeme kad se radio popis stanovništva. Državni zavod za statistiku nedavno je procijenio da je krajem prošle godine Hrvatska imala tri milijuna i 879 tisuća stanovnika, odnosno da je u četiri mjeseca od popisa broj stanovnika smanjen za više od deset tisuća. Najnoviji podaci, oni za prvih pet mjeseci ove godine, kažu da se zbog negativnog prirodnog prirasta broj stanovnika smanjio za 12.439, a kad se tome doda i gubitak od 4.303 zbog negativnog migracijskog salda i to samo hrvatskih državljana, sve upućuje na to da će Hrvatska do kraja godine pasti ispod tri milijuna i 850 tisuća stanovnika.

Vanjske migracije

Podaci DZS-a o vanjskim migracijama pokazuju da se posljednjih godina uz iseljavanje, intenziviralo i doseljavanje u Hrvatsku i to zbog sve većeg broja stranih radnika. Tako je primjerice lani iz Hrvatske odselilo 40.424 stanovnika, ali je i doselilo 35.912 stanovnika, a koliko je tu stranaca koji su selili u oba smjera, a koliko hrvatskih državljana pokazat će podaci koje DZS planira objaviti do kraja ovog mjeseca. Lani je tako migracijski saldo bio negativan za 4.512, barem prema službenim brojkama. U te statistike ulaze i domaći i strani državljani ako se doseljavaju ili odseljavaju na barem godinu dana.

Podaci za 2020. godinu, kad se iz Hrvatske odselilo 34.016 osoba, a doselilo 33.414, pokazuju da je među onima koji doseljavaju svaki četvrti hrvatski državljanin, odnosno da je 75 posto stranaca. Među onima koji su iselili iz Hrvatske bilo je čak 61,4 posto hrvatskih državljana, dok su ostali bili stranci.

Najgori migracijski saldo Hrvatska je imala 2017. godine, kad je iz države otišlo 47.352 stanovnika, a doselilo se nešto više od 15 tisuća osoba.

Posljednji put Hrvatska je bila u plusu, kad su vanjske migracije u pitanju, 2008. godine i tada su u Hrvatsku doselile 14.622 osobe, dok se odselilo njih 9.002, to znači da se zahvaljujući migracijama broj stanovnika povećao za više od sedam tisuća. No, i to je daleko od trendova s početka dvijetisućitih. U Hrvatsku se, primjerice, 2001. godine doselilo 24.415 ljudi, a odselilo samo 7.488, pa su migracije donijele gotovo 17 tisuća stanovnika više, odnosno cijelu Opatiju, Bakar i Novi Vinodolski. No, izvori novog stanovništva u državama nastalim raspadom Jugoslavije s godinama su presušili.