Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle jer su naznake usporavanja rasta gospodarstava podržale nadu da bi inflacija uskoro mogla oslabiti, pa bi središnje banke mogle biti manje agresivne u povećanju kamatnih stopa.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 5,4 posto, na 31.500 bodova, dok je S&P 500 skočio 6,4 posto, na 3.911 bodova, a Nasdaq indeks 7,5 posto, na 11.607 bodova.

Snažan skok indeksa zahvaljuje se nizu podataka koji pokazuju da se rast američkog gospodarstva počinje usporavati, a da je povjerenje potrošača osjetno palo.

To, inače, ne bi bila dobra vijest za tržište kapitala, no u okruženju u kojemu američka središnja banka agresivno povećava kamatne stope kako bi spustila inflaciju s najviših razina u 40 godina, to je podržalo tržište.

Ulagači se, naime, nadaju da bi Fed ipak mogao biti manje agresivan u povećanju kamata, s obzirom da se njegov cilj o ‘hlađenju’ gospodarstva, a time i suzbijanju inflacije počinje nazirati.

Na tržištu novca sada se procjenjuje da bi Fed do ožujka iduće godine mogao povećati ključnu kamatu sa sadašnjih 1,75 na 3,5 posto, dok su još prošloga tjedna procjenjivali da bi kamata tada mogla iznositi 4 posto.

„Očekivanja o tempu daljnjeg povećanja kamata Feda jedan su od razloga što je tržište posljednjih dana tako snažno”, kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

Podršku tržištu pružio je i pad cijena sirovina jer to znači da bi inflacijski pritisci uskoro mogli popustiti.

No, ostaje pitanje hoće li Fed uspjeti ‘mekano’ prizemljiti gospodarstvo ili slijedi recesija.

I to ne samo recesije u američkom, nego i svjetskom gospodarstvu jer i u mnogim drugim zemljama središnje banke podižu kamatne stope kako bi zauzdale inflaciju.

Analitičari Citigroupa poručili su da postoji gotovo 50 posto izgleda da će svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.

„Fed želi vidjeti usporavanje rasta, što novi podaci pokazuju. Rast se usporava, a hoće li gospodarstvo uroniti u recesiju, to je veliko pitanje”, kaže James Ragan, direktor u tvrtki D.A. Davidson.

Nakon što je nedavno S&P 500 indeks zaronio duboko u područje ‘medvjeda’, odnosno više od 20 posto ispod svoje rekordne razine, prošloga je tjedna nadoknadio dio gubitaka.

No, nitko nije siguran je li to naznaka oporavka tržišta ili slijedi novi pad.

„Rast cijena djelomice se zahvaljuje tome što su se prodavatelji iscrpili, stoga nema više tako puno kapitala za povlačenje s tržišta. No, nikoga neću ohrabrivati da sada s obje noge uđe na tržište jer smo već prije u nekoliko navrata vidjeli kako se brzo situacija može promijeniti”, kaže Shawn Cruz, strateg u tvrtki TD Ameritrade.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,7 posto, na 7.208 bodova, a pariški CAC 3,2 posto, na 6.973 boda. No, frankfurtski DAX oslabio je 0,1 posto, na 13.118 bodova,

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 2 posto, na 26.491 bod.

ZSE: Oporavak Crobexa s najnižih razina od sredine ožujka

Prateći rast svjetskih dioničkih tržišta, na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna glavni dionički indeksi ojačali, odmaknuvši se tako s najnižih razina od sredine ožujka na koje su potonuli tjedan dana ranije.

Crobex indeks porastao je protekloga tjedna 0,4 posto, na 2.011 bodova, a Crobex10 za 0,35 posto, na 1.194 bodova.

Oba indeksa tako su nadoknadila dio gubitaka od 4 posto zabilježenih u tjednu ranije, izazvanih prodajama dionica na svjetskim burzama nakon oštrog podizanja kamatnih stopa u SAD-u i straha od mogućeg izbijanja recesije.

Među sektorskim indeksima, najviše je protekloga tjedna porastao Crobextransport, za 7,94 posto, dok je najviše pao Crobexkonstrukt, za 4,24 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 26,9 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego u tjednu ranije. Uz to, ostvareno je i 2,4 milijuna kuna u blok transakciji dionicom Tankerske Next Generation, po cijeni od 52 kune za dionicu.

U redovnom trgovanju najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, 3,96 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 2,31 posto, na 177,5 kuna.

Slijedila je dionica Atlantske plovidbe, s prometom od 3,54 milijuna kuna i skokom cijene za 3,88 posto, na 482 kune.

U fokusu investitora bila je i dionica Ericssona Nikole Tesle, kojom je ostvareno gotovo 3 milijuna kuna, a cijena joj se pritom spustila 2,2 posto, na 1.780 kuna.

Znatniji promet, 2,76 milijuna kuna, imala je i dionica Podravke, čija je cijena oslabila 0,7 posto, na 570 kuna.

Među likvidnijima, najviše su porasle cijena dionica Tankerske Next Generation, za 9,52 posto, na 54,4 kune, te Istarske kreditne banke, za 6,12 posto, na 2.080 kuna.

Istodobno, najviše je pala cijena dionice Đuro Đaković grupe, za 19,5 posto, na 1,61 kunu.

Od važnijih vijesti, iz Končara su izvijestili da je Grupa Končar s iračkim Ministarstvom elektroenergetike potpisala 65 milijuna eura vrijedan ugovor za revitalizaciju hidroelektrane (HE) Haditha, čime je ostvaren važan povratak na iračko tržište.

Dionici Končara cijena je stagnirala na 880 kuna, uz promet od gotovo 1,5 milijuna kuna.

Protekloga tjedna na domaćem tržištu trgovalo se s ukupno 54 dionice, pri čemu je cijena njih 25 porasla, 19 pala, a 10 stagnirala.