Jučerašnju odluku Vlade da na dva tjedna zamrzne cijene goriva na svim benzinskim crpkama osim onih na autocestama, energetski stručnjak dr. Igor Dekanić smatra odmjerenim i inteligentnim potezom. Ta odluka nikoga ne diskriminira jer će svaki građanin moći odlučiti hoće li gorivo kupiti po nižoj ili višoj cijeni.

– Rekao bih da je to dosta inteligentna mjera kojom se zapravo manevrira između poželjnog i mogućeg. Poželjno bi bilo da gorivo ne poskupljuje, a moguće je vođenje umjerene intervencije na tržištu.

Nismo zemlja i društvo koji imaju centralno-plansku privredu, pa da Vlada planira sve. Vlada je ušla u tržišnu intervenciju sa ciljem da olakša život građanima i donekle smanji troškove poduzetnicima, a da istodobno ne ugrozi potrošnju goriva.

Ta potrošnja goriva je važna jer Vladi donosi proračunske prihode iz kojih se financiraju brojne društvene potrebe, što mnogi ljudi često zaboravljaju.

S druge strane, Vlada je dosta inteligentno napravila razliku između geografskog načela te načela magistralnih i sporednih cesta. Nije napravila potez poput Mađarske koja je kupce na crpkama podijelila na domaće i strane.

Uobičajene razlike

Znači, to što je Vlada učinila nije diskriminacija građana?

– Te su razlike u cijenama na benzinskim crpkama uobičajene. Sjećam se kad sam prije 35 godina prošao polovinu Sjedinjenih Država.

Benzin je na lokalnim cestama uvijek bio jeftiniji nego na autocestama. Zato kažem da je to pametna mjera, kojom je Vlada intervenirala protiv prevelikog poskupljenja.

Kome će to zamrzavanje cijena goriva ići na teret?

– Vjerojatno će opskrbljivači i distributeri morati smanjiti svoje marže, za koje svi kažu da su najviše u povijesti. Kada pitate distributere, oni kažu da im Vladina ograničenja otkidaju kruh od usta i uništavaju radna mjesta.

Neki državni dužnosnici, pak, kažu da su marže distributera i opskrbljivača veće nego ikad u posljednjih deset godina. Teško je reći gdje je tu istina, vjerojatno negdje u sredini.

Za sada to ograničavanje ide na teret opskrbljivača. Odgovorni ljudi tvrde da su profiti naftnih kompanija vrlo visoki. Ina je prema ukupnom prihodu postala najveća kompanija u Hrvatskoj.

Najveće svjetske kompanije, osobito američke, dosegnule su vrijednost na tržištu najveću u svojoj povijesti. Nema sumnje da naftna industrija od svega toga ima koristi.

Vjerojatno je imaju i zemlje izvoznice nafte u sklopu organizacije OPEC.

Budući da su cijene nafte i dalje visoke, a nisu isključena nova poskupljenja, ima li Vlada još manevarskog prostora za smanjivanje cijena? Ili ćemo se morati pomiriti s još skupljim gorivom?

– Neki su ministri rekli da taj manevarski prostor Vlade nije prevelik. Na trošarinama ima još mogućnosti za smanjenje od otprilike pola kune.

Postoji mogućnost snižavanja PDV-a, ali to Vlada izbjegava koliko god može. Ima prostora za snižavanje cijena i u tome što je nafta prošli tjedan pojeftinila sa 125 na 113 dolara po barelu, na londonskom tržištu.

Zeleno svjetlo

Čelnici Europske unije dogovorili su potkraj svibnja da će njihove zemlje postupno, do kraja godine, obustaviti uvoz oko 90 posto ruske nafte i derivata, kako bi Moskvi srezali prihode za vođenje rata u Ukrajini. Bi li Unija mogla s vremenom odustati od takvih sankcija?

– Vidimo da taj šesti paket sankcija protiv Rusije, koji obuhvaća embargo na uvoz njezine nafte, još nije do kraja objavljen. Još nisu poznati detalji.

Očito je da se iza scene odvijaju teški pregovori jer su članice EU-a shvatile da sankcije u ovom času više škode Europskoj uniji nego Rusiji.

Vjerujem da mlađi naraštaji koji nisu živjeli u socijalizmu i koji nisu svjesni kakva je bila situacija u Sovjetskom Savezu, ne znaju da je ruski narod naviknut na oskudice, i to već 100 godina.

A zapadna Europa nije na to naviknuta. Zato i ispada da sadašnje sankcije možda više pogađaju one koji su ih donijeli, nego one protiv kojih su uperene.

E sad, vidjet ćemo što će biti s europskim sankcijama. Sve ovisi o razvoju rata u Ukrajini.

Hoće li se ove zime građani Europe povremeno smrzavati u domovima nakon što je Rusija prošli tjedan počela naglo smanjivati dotok plina Njemačkoj i Italiji, kao najvećim potrošačima. Više od deset članica EU-a ostalo je bez dovoljno plina i teško će moći stvoriti zalihe potrebne za zimu?

– Teško je sve predvidjeti. Moguće su nestašice plina u Europskoj uniji, ali moguće je – u geopolitičkoj sferi – i izvjesno smirivanje rata u Ukrajini koje bi se moglo shvatiti kao zeleno svjetlo za pregovore o slabljenju određenih kategorija sankcija. U sljedećih nekoliko mjeseci sve je moguće.

Što se plina tiče, Europa je sigurna dok traje ljeto. One države i opskrbljivači koji imaju dovoljno slobodnog kapitala trebali bi napuniti plinska skladišta do zime.

Hrvatska vlada već je najavila da će financirati punjenje skladišta plina do razine od 90 posto, ako to ne učine sami opskrbljivači.

To bi Hrvatskoj trebalo biti dovoljno za iduću zimu. Meteorolozi vjeruju da ta zima neće biti sibirska, nego s prosječnim temperaturama, ili blaža.

Problema s opskrbom u Hrvatskoj, dakle, ne bi trebalo biti, to više što naša zemlja ima i LNG terminal putem kojeg se može nabaviti plin.

A što će biti s cijenom plina?

– To je drugo pitanje. S cijenama je sve moguće.

Nemoguće je reći gdje je gornja granica

O čemu najviše ovisi buduće kretanje goriva na tržištu?

– Sve ovisi o tome kako će se dalje razvijati rat u Ukrajini. Ako se rat produlji i ako se borbe intenziviraju, vjerojatno će i europski embargo na rusku naftu potrajati i bit će daljnjih poskupljenja.

Gdje je tu gornja granica, nemoguće je reći. Osobno imam neki osjećaj o tome što bi pametne vlasti u Europi mogle učiniti, osjećaj koji nije potkrijepljen ni sa čim osim mojim dugogodišnjim iskustvom.

Kada bi nafta nastavila poskupljivati i kada bi maloprodajne cijene goriva u sjevernim, najbogatijim europskim zemljama otišle iznad 3,5 ili četiri eura po litri – a tamo su i sada više nego kod nas – Europska komisija vjerojatno bi razmislila o smanjenju PDV-a na naftne proizvode, odnosno na gorivo.

Bude li takve direktive, morat će je odobriti Europski parlament i ostali čimbenici.