Radionica

Kod Lubenica očistili povijesno važan izvor vode, gradili suhozid

Walter Salković

Foto Tanja Kremenić

Foto Tanja Kremenić

Organizatore je razveselio razmjerno velik broj sudionika, a neki su doputovali čak iz Zagreba.



Zavičajno društvo Gerbin, u suradnji s viškom udrugom Dragodid, organiziralo je suhozidnu radionicu i akciju čišćenja Vele lokvi u blizini Lubenica, povijesno važnog izvora vode za ljude i stoku.


Organizatore je razveselio razmjerno velik broj sudionika, prije svega članova dviju udruga, ali i mještana Pernata, Valuna i Cresa, dok su neki doputovali čak iz Zagreba.


Vele lokvi


Vele lokvi mještani zovu dvije lokve koje čine kompleksni vodni i suhozidni sustav, pri čemu su ljudi za svoje potrebe, iako ne i za piće, koristili vodu iz veće lokve, dok je manja lokva uvijek služila samo za napajanje ovaca koje su se tu spuštale s obližnjeg zajedničkog pašnjaka “komunade”.




Iako je akcija najavljena kao primarno suhozidna radionica kojom se namjeravalo obnoviti vanjski viši suhozidni obruč, velik dio posla odnosio se na čišćenje vegetacije.


Iako veća lokva, prema kazivanju lokalnog stanovništva, nikada ne presuši, posljednjih je godina sve nižeg vodostaja, prije svega zbog viših temperatura, ali i zbog okolne vegetacije koja crpi njenu vodu.


Stoga su organizatori odlučili obnoviti 20 metara dugačku gromaču duplicu između dvije lokve kao i druge obližnje suhozide, ali i počistiti vegetaciju u neposrednoj blizini.


Posebno je zahtjevno bilo korištenje pločastih megalita za čije je prenošenje trebalo koristiti puno ljudske snage, ali i snalažljivo upotrijebiti poluge i kotačiće napravljene od materijala pronađenog u prirodi.


Dok ne staviš ruke…


– Dok ne staviš ruke i sam ne osjetiš težinu tog kamena, nisi u potpunosti svjestan truda, napora i zapravo opasnog posla kojima su se bavili naši stari, a teško se oteti dojmu i da to slaganje kamenja nije imalo samo pragmatičnu, već i estetsku narav.


Vele lokvi su i bitna i divna suhozidna struktura te čini važan element u krajobraznoj slici koja se, uslijed bujanja vegetacije, u velikoj mjeri uniformira.


Bioraznolikost oko lokve buja, pa su žabe pokušavale nadglasati naše motorne pile, a šarenilu su pridonijela različita vrsta vretenaca. Život se čuva i u samom suhozidu, pa smo prilikom obnove narušili mir mladim bjelouškama, rekla je Cresanka Tanja Kremenić, članica Dragodida i doktorandica na Sveučilištu u Padovi.


U ime Zavičajnog društva Gerbin akciju je vodio Lubeničanin Cvetko Kuljanić koji najavljuje nastavak sličnih aktivnosti na jesen, uz zahvalu Gradu Cresu na financijskoj pomoći.