Svakog se dana bacaju velike količine hrane koja je sigurna i zdravstveno ispravna. Sprečavanjem i smanjenjem otpada od hrane, uključujući i preusmjeravanje viškova hrane, ostvarujemo brojne pozitivne učinke na zdravlje, okoliš i financije koji su vidljivi kroz očuvanje energije i prirodnih resursa potrebnih za proizvodnju hrane, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova na odlagalištima otpada, uštedu novca kroz promišljeno planiranje, kupovanje i čuvanje hrane, ali i podršku zajednici doniranjem viškova hrane koja je zdravstveno ispravna.

Kako bi se informiranost potrošača povećala pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazala na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i cijelom EU-u, sigurna za konzumaciju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je novo izdanje kampanje »EU bira sigurnu hranu«, koju drugu godinu zaredom provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Unije u području sigurnosti hrane, te uz podršku Ministarstva poljoprivrede i brojnih institucionalnih partnera u Hrvatskoj.

Stručne informacije

U projektu je prošle godine sudjelovalo šest država, a ove se godine, osim u Hrvatskoj, provodi u još devet europskih zemalja – Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru. Cilj EFSA-e i HAPIH-a jest približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih i educirati na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju.

Kako smanjiti bacanje hrane, higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost i spriječiti bolesti koje se prenose hranom, izbjeći kontaminate te na koji način uvjeti u kojima se uzgajaju životinje utječu na kvalitetu i sigurnost naše hrane, ključne su teme ovogodišnje kampanje, a o njima je razgovaralo troje stručnih panelista.

Ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić, načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede dr. vet. med. Tomislav Kiš i poznati chef Melkior Bašić nekih od gore spomenutih tema dotaknuli su se u panel-raspravi koju je vodio novinar i bloger Domagoj Jakopović Ribafish u zagrebačkom kafiću Botaničar.

– Prema zadnjim relevantnim europskim istraživanjima, hrvatski potrošači su zainteresiraniji za pitanja vezana uz sigurnost hrane od prosjeka Europske unije. Vjerujem da je podizanju svijesti hrvatskih građana o sigurnosti hrane uvelike pridonijela visoka razina transparentnosti hrvatskog sustava sigurnosti hrane i povlačenja proizvoda s tržišta, istaknula je Darja Sokolić te dodala:

– Španjolska ovih dana uvodi zakon kojim svi restorani moraju pakirati ostatke hrane za van, a isto vrijedi i za supermarkete ukoliko postoje viškovi, što je svakako nešto što treba pozdraviti i voljeli bismo kad bi se takav zakon uveo i u Hrvatskoj, istaknula je Sokolić.

Istodobno je naglasila važnost koju kontinuirana edukacija o sigurnosti hrane i povezanim temama ima za građane.

– Ove godine u središtu kampanje u Hrvatskoj, kao i u EU-u, bit će i tema smanjenja bacanja hrane. To je izuzetno važno jer više od pola otpada od hrane potječe iz kućanstava, a čak 10 posto je posljedica nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Upravo zato neophodno je kontinuirano provoditi edukaciju i osvještavati naše potrošače. Na svima nama je da kao pojedinci smanjimo bacanje hrane i tako pridonesemo smanjenju ekonomskih, ekoloških i društvenih posljedica koje bacanje hrane nosi sa sobom, kazala je Sokolić.

Ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, dr. sc. Darja Sokolić, na predstavljanju kampanje EU bira sigurnu hranu. Zagreb, 13.06.2022., Foto: J. MIKACIC

Visoki standardi

Svatko u lancu prehrane ima svoju ulogu.

– Ulaskom u Europsku uniju, preuzeli smo EU legislativu i time postavili jedan od najviših standarda higijene i sigurnosti hrane. To nije nekakva floskula, već je zaista tako. Ministarstvo poljoprivrede orijentirano je na kontrolu primarne proizvodnje i pripadnika prehrambene industrije, istaknuo je Tomislav Kiš.

Hrana životinjskog porijekla je pod najvećim nadzorom, s naglaskom na perad, odnosno piletinu.

– Naši monitorinzi čine vrh piramide jer osnovna postavka sadašnje legislative je samokontrola, odnosno svaki proizvođač odgovoran je da sam sebe kontrolira te se tako rizik svodi na najmanju moguću mjeru. Greške su moguće u cijelom procesu, ali ih nastojimo ispraviti čim ih uočimo. Smatramo da je i to značajan pomak naprijed. Uz to, krajnji potrošač nije zanemariva karika. Mi možemo napraviti savršenu hranu kroz lanac, ali ako piletina stoji tri dana u kuhinji izvan hladnjaka, postoji izgledna šansa da neće biti dobra. Svatko treba odraditi svoj dio, dodao je Kiš.

Melkior Bašić osvrnuo se na praksu u restoranima i svijest potrošača.

– Moramo pravilno i racionalno raspoređivati namirnice kako bismo smanjili otpad od hrane. Danas smo čuli da svaki Hrvat u prosjeku baci 71 kilogram hrane, a od toga najviše u kućanstvu. Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola namirnica. Brojne namirnice, poput bistre juhe, možemo zalediti, a hranu koju smo skuhali možemo ponovo jesti i drugi dan. U svjetskim restoranima se izuzetno vodi briga o otpadu od hrane.

Danas znamo brojne tehnike pomoću kojih možemo, ako je podrijetlo hrane provjereno, namirnicu maksimalno iskoristiti, a otpad od hrane smanjiti na minimum. I potrošači su sve osvješteniji te primjećujem da ih sve više uzima ostatke obroka iz restorana, što je odlično jer bi ta hrana inače morala biti bačena u smeće, istaknuo je Bašić.

Chef Melkior Bašić na predstavljanju kampanje EU bira sigurnu hranu. Zagreb, 13.06.2022., Foto: J. Mikačić

Gubitak i bacanje

Panelisti su više puta isticali kako potrošači zasigurno preuzimaju dio odgovornosti, ali da su edukacija i podizanje svijesti na svima nama pojedinačno.

Sokolić je istaknula kako je važno razlikovati dva ključna pojma: gubitak hrane (engl. loss of food) od bacanja hrane (food waste). Gubitak hrane podrazumijeva smanjenje količine hrane ili njezine kvalitete, što je čini neprikladnom za ljudsku konzumaciju. Gubici hrane prisutni su i u procesu proizvodnje i u procesu distribucije u lancu opskrbe hranom.

S druge strane, pojam bacanja hrane, koji je ujedno i komponenta gubitka hrane, odnosi se na bilo kakvo uklanjanje hrane iz lanca opskrbe hranom, koja je ili je bila u nekom vremenu prikladna za ljudsku upotrebu, ili joj je istekao rok trajanja, najčešće uzrokovano lošim menadžmentom koji kontrolira zalihe, ili zanemarivanjem djelatnika. Do bacanja hrane dolazi u završnim fazama lanca opskrbe hranom, u fazi distribucije i potrošnje.

Proizvodnja hrane osnovni je pokretač globalnih promjena u okolišu jer koristi 25 posto cjelokupne naseljive površine i crpi 70 posto svjetske potrošnje pitke vode te je glavni uzročnik prenamjene zemljišta, a rasipanjem i bacanjem hrane svi uloženi resursi, tlo, voda, energija, vrijeme i ljudski rad te novac – propadaju. Pri tome otpad od hrane stvara snažan pritisak na okoliš, s obzirom da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.

Načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede, dr. vet. med. Tomislav Kiš, na predstavljanju kampanje EU bira sigurnu hranu. Zagreb, 13.06.2022., Foto: J. Mikačić

Rok trajanja

Na važnost informiranosti potrošača o hrani koju kupuju ukazuju različita istraživanja. Rezultati istraživanja Eurobarometra vezano za sigurnost opskrbe hranom, sigurnost i kvalitetu hrane, provedeno 2019. godine ukazuje kako, iako 81 posto ispitanika smatra važnim da njihova hrana nosi oznaku koja jamči kvalitetu, informiranost o EU-ovim oznakama kvalitete i dalje je relativno niska, oko 14 – 20 posto.

Također, rok trajanja hrane jedna je od značajnih informacija o hrani koja, između ostalog, potrošačima predstavlja indikator za pravilnu i sigurnu konzumaciju hrane.

Međutim, da bi navedeni podatak prenio pravu poruku, mora biti ispravno označen na hrani od strane proizvođača, a potrošači ga moraju razumjeti. Brojna domaća i europska istraživanja ukazuju da veći broj ispitanika ne razumije u potpunosti razliku između navođenja roka trajanja izrazima »najbolje upotrijebiti do« i »upotrijebiti do«, stoga ih je potrebno kontinuirano educirati kako nerazumijevanje i nerazlikovanje značenja navedenih izraza za navođenje roka trajanja na hrani ne bi dovelo do povećanja rizika od konzumacije nesigurne hrane, kao i nepotrebnog bacanja hrane.

U kontekstu doniranja hrane u odnosu na rokove trajanja, HAPIH je 2019. godine izradio »Smjernice za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja« dostupne na njihovoj službenoj stranici.

Sokolić je, imajući na umu i kako do najvećeg broja kontaminacija dolazi upravo u domovima potrošača, podsjetila kako je prije tri godine Centar za sigurnost hrane HAPIH-a zajedno s Ministarstvom poljoprivrede napravio lako pamtljivu kampanju »4O«: operi, obradi, odvoji i ohladi svoju hranu.

Foto: iStock

Loš roštilj

Upitana može li navesti primjer pogrešnog ophođenja prema hrani, Sokolić je spomenula odlazak na roštiljanje.

– Hrvati jako vole roštiljati. Kada se spremaju za odlazak na roštilj, ljudi najčešće u jednoj posudi nose salatu, a u drugoj posudi sirovo meso. Kada počne roštiljanje, ispečeno meso sprema se u posudu u kojoj je bilo sirovo meso. To je klasičan primjer križne kontaminacije u kojoj vrlo lako može doći do trovanja hranom, pa ako i vi radite tako, ubuduće ponesite još jednu čistu posudu u koju ćete stavljati ispečeno meso, istaknula je.

Navedene napore u educiranju potrošača o sigurnosti hrane uz Ministarstvo poljoprivrede partnerski podržavaju Ministarstvo zdravstva, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Hrvatski zbor nutricionista, Centar za edukaciju i informiranje potrošača i Europski centar za izvrsnost potrošača Zagreb.

Glavni cilj kampanje je informirati i educirati potrošače pružajući im razumljive i praktične informacije, pa je i ove godine podupiru Melkior Bašić, Antonija Blaće, Maja Brekalo, Hungry Mile Butorac, Doris Pinčić i Domagoj Jakopović Ribafish. Digitalni i društveni mediji glavni su kanali za promidžbu kampanje, a komunikacija će se odvijati i sudjelovanjem na različitim događanjima, poput ove rasprave koja se ovog tjedna održala u zagrebačkom Botaničaru.

Statistika

• U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane. Procjenjuje se da vrijednost otpada od hrane u EU-u iznosi 143 milijarde eura

• Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj, svaki stanovnik je u prosjeku bacio 71 kg hrane, pri čemu je najviše otpada (53%) nastalo u kućanstvima

• Europska komisija procjenjuje da gotovo 10% otpada od hrane nastane zbog nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani

• Kao najčešći razlog bacanja hrane navedeni su prevelika količina kupljene i pripremljene hrane

• Više od trećine kućanstava (39%) nikada ili rijetko iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka

• Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj je zabilježeno devet epidemija uzrokovanih hranom s ukupno 102 oboljela, među kojima je najučestalije bilo trovanje salmonelom