ZAGREB – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja jučer je objavio prve rezultate nacionalnih ispita koje je u svibnju pisalo više od četiri tisuće učenika osmih razreda iz cijele Hrvatske. Predstavljeni su rezultati ispita iz pet predmeta – hrvatskog, matematike, fizike, kemije i biologije, a svi su učenici već jučer preko Carnet delta aplikacije mogli vidjeti svoje individualne rezultate. Pojašnjavajući kako se aplikaciji pristupa s podacima koji vrijede za e-Dnevnik, ravnatelj Nacionalnog centra Vinko Filipović istaknuo je da ispiti nisu ocjenjivani ocjenama, već su podijeljeni u četiri razine postignuća: napredna razina, srednja razina, osnovna razina i ispod osnovne razine.

Problematična fizika

Rezultati su pokazali da većina osmaša ima osnovnu i srednju razinu postignuća iz svih pet predmeta, dok je najveća oscilacija kod biologije i fizike. Na ispitu iz hrvatskog jezika najveći postotak učenika, njih 46,39 posto, spada u osnovnu razinu znanja iz hrvatskog, a njih 46,11 posto pod srednju razinu, dok je samo 3,45 posto napredno, a 4,05 posto ispod osnovne razine.

Kod matematike je situacija nešto drukčija. Više od polovine učenika, njih 51,65 posto, pokazalo je osnovno znanje, 37,07 posto srednje, a ispod osnovne razine je bilo 8,14 posto te samo 3,13 posto s naprednim znanjem. Kod ispita iz biologije više od polovine učenika, njih 51,57, posto, pokazalo je osnovno, a 40,73 posto srednje znanje. Ispod osnovne razine postignuća je 7,20 posto učenika, dok je samo 0,50 posto pokazalo napredno postignuće iz biologije. Kod kemije je najveći postotak osnovne razine znanja osmaša, čak 60,60 posto, dok je 24,99 posto pokazalo srednje znanje. Iz kemije je napredno znanje pokazalo 6,60 posto učenika, a ispod osnovne razine je 7,82 posto učenika. No, kod fizike je najveći postotak učenika ispod razine osnovnog postignuća – čak 17,47 posto. Njih 58,17 posto ima osnovno, a 21,26 posto srednje znanje, dok je postotak onih s naprednim 3,11 posto.

Najrealnija slika Filipović je istaknuo da su dobiveni rezultati najrealnija slika znanja učenika osnovnih škola u Hrvatskoj te je najavio da će se nacionalni ispiti provoditi i iduće školske godine, no uz neke novosti.

– Sljedeće godine će biti puno veći uzorak kako bismo mogli imati još relevantniji prikaz stanja u školama. Vrlo ozbiljno razmišljamo da se od iduće godine uvedu još neki novi ispiti. Tu planiramo uključiti jedan strani jezik, ovisi koji je prvi izbor učenicima, dakle engleski ili njemački, te povijest i geografiju, poručio je Filipović. Nacionalnom centru predstoji temeljita analiza nacionalnih ispita te bi konačni rezultati, kao i rezultati anketnih upitnika koje su ispunjavali učitelji i učenici, trebali biti objavljeni do kraja rujna ove godine.

– Svaka škola će dobiti rezultate ispita za svaki predmet i imat će, naravno, rezultate ispita i na državnoj razini, tako će svaka škola moći vidjeti gdje se nalazi, odnosno na kojem su mjestu na nacionalnoj razini. Mi nećemo javno komunicirati ljestvicu škola, ni na županijskoj, ni na pojedinačnoj razini jer nam nije bio cilj raditi ljestvicu uspješnosti od koje ne bi bilo neke koristi, nego je cilj da upravo škole dobiju povratne informacije, objasnio je Filipović.