Poslodavci u hrvatskom turističkom sektoru za ovu su godinu tražili čak oko 30.000 sezonaca. Od toga oko tri tisuće se još uvijek traži na Kvarneru.

Kriza s kadrovima eskalirala je u pandemijskim godinama pa je već lani sezona odrađivana s manjkom personala, a neki objekti, u pravilu niže kategorije, pa i na otocima, lani ni u špici sezone nisu otvorili svoja vrata iz vrlo prozaičnog razloga. U njima nije imao tko raditi. Ove godine se očekuje vraćanje turističkog prometa praktički na prijepandemijske razine što sa sobom povlači i potrebu za djelatnicima koji će sezonu iznijeti na svojim leđima. No, ni ove godine očito se neće uspjeti naći sve potrebne kadrove. I nije to problem samo Hrvatske, već i drugih turističkih zemalja. A otoci kao takvi su u još specifičnijoj situaciji. I sami pod prijetnjom smanjenja broja stanovnika, odljeva mlađih, radno sposobnih ljudi trbuhom za kruhom… Jasno je stoga da je naći djelatnike za rad na otocima još i zahtjevnije nego za rad u destinacijama na kopnu. Pogotovo ukoliko se radnika želi zadržati i duže od dva, tri ljetna mjeseca.

Provjerili smo stoga kako se poslodavci na kvarnerskim otocima nose s manjkom radne snage, odakle im dolaze sezonci te koje uvjete nude. Poslodavci su, jasno, u potragu za kadrovima krenuli daleko prije, još krajem jeseni i tijekom zimskih mjeseci.

Jedan od najvećih otočnih poslodavaca, lošinjska kompanija Jadranka je tako tijekom zimskog razdoblja provela niz aktivnosti s ciljem privlačenja interesa ponajboljih domaćih, ali i inozemnih zaposlenika.

– Kao i proteklih godina, naš imperativ je kvalitetno obučeno i profesionalno osoblje koje će boravak gostiju u našim hotelima i kampovima učiniti još savršenijim. Zahvaljujući tradiciji izvrsnosti na kojoj smo izgradili snažnu korporativnu kulturu i sjajno odrađenom poslu tijekom godine, ponovo smo privukli neke od najboljih domaćih i stranih zaposlenika, koji nam se sad već vjerno vraćaju iz godine u godinu i zahvaljujući kojima imamo sve više stalnih, a sve manje novih sezonskih djelatnika koje trebamo zaposliti, kazala je Silvija Baričević, direktorica ljudskih potencijala Jadranke. Pojašnjava kako se tražilo najbolje profesionalce u ugostiteljstvu, kako iz Hrvatske, tako i iz inozemstva, koji će svoja znanja prenijeti i na lokalnu zajednicu te na taj način pridonijeti jačanju Jadranke, ali i Lošinja kao turističke destinacije.

– U tome smo uspješni već dugi niz godina, što potvrđuje i naš kontinuirani razvoj, niz nagrada i priznanja te iz godine u godinu potreba za sve većim brojem zaposlenika. Štoviše, samo za ovu godinu smo tražili 250 zaposlenika više u odnosu na lani, ukazala je Baričević te dodala kako se provodila pažljiva selekcija prijavljenih ovisno o njihovim talentima, profesionalnim i komunikacijskim vještinama, iskustvu i ostalim faktorima koji su važni za pružanje najbolje moguće ugostiteljske usluge. Pritom je istaknula i još jedan vrlo važan aspekt rada s kadrovima, a to je izvrsna suradnja s ugostiteljskim školama iz cijele Hrvatske, u sklopu koje učenicima u Jadranki pružaju praktična znanja kroz razne oblike nastave, ali i dodatne benefite kroz dobro razvijen program stipendiranja i zapošljavanja nakon škole. – Unazad dviju godina, primjerice, surađujemo i s Međunarodnim školama za turizam gdje omogućujemo praktični rad i posao studentima iz inozemstva koji također uče od naših vrhunskih mentora i stječu iskustva iz naših praksi.

Dosad smo imali prilike susresti se sa zaista perspektivnim mladim ljudima i budućim stručnjacima, a sigurni smo da će nam se neki od njih i vratiti po završetku obrazovanja. A što se tiče pitanja je li činjenica da su radna mjesta na otoku, a ne u kopnenim destinacijama, otegotna okolnost, rekla bih kako je sigurno da otok ima svoje specifičnosti, ali volimo naglašavati kako ima daleko više prednosti. Kao organizacija imamo vrlo jaku korporativnu filozofiju koja u primarni fokus stavlja zaposlenike te se trudimo svake godine boljim uvjetima i pogodnostima privući najbolje među najboljima. Trudimo se da naši zaposlenici tijekom cijele godine dobivaju što više prilika za profesionalni razvoj, pa smo tako ove zime provodili intenzivne edukacije, u sklopu kojih su naši zaposlenici posjetili neke od najboljih hotela u Švicarskoj i učili od pravih velemajstora svog zanata. Također, kao dodatni benefit uveli smo i tzv. service charge za zaposlenike, odnosno određeni prihod koji kompanija distribuira mjesečno svim zaposlenicima u odjelu hrane i pića, što znači da pored plaće imaju i financijski dodatak na plaću, istakla je direktorica ljudskih potencijala Jadranke.

Programi nagrađivanja

Inače, što se tiče uvjeta koje tvrtka nudi sezoncima, tu su, primjerice, besplatan smještaj i obroci te pokriveni troškovi prijevoza.

– Uz to osiguravamo odlične financijske uvjete koji su dodatno povećani programima nagrađivanja u kojima sudjeluju svi zaposlenici. Kontinuirano radimo na novim pogodnostima i jačanju postojećih. Ako se nas pita, zadovoljstvo gosta uvelike ovisi o zadovoljstvu zaposlenika i upravo je ta misao jedna od okosnica našeg djelovanja u misiji da gostima pružimo najposebniji i najbolji doživljaj Mediterana, ne samo u odnosu na domaću, nego i na svjetsku konkurenciju, zaključila je Baričević.

Poslodavci dakle, svojim zaposlenicima nastoje podići primanja, ali i privlače i drugim beneficijama kao što su besplatan smještaj i hrana. Ali i neke druge beneficije poput slobodnih dana.

Najveća turistička kompanija u Hrvatskoj Valamar, pod čijom su ingerencijom kapaciteti na Krku i Rabu, u 2022. godini će ukupno u svim svojim destinacijama zapošljavati više od 7.000 zaposlenika, a na dva otoka Kvarnera njih više od 1.200. Kako bi svojim zaposlenicima na Krku pružili sve potrebne uvjete, počevši od smještaja, napravili su Kuću Valamar. Riječ je, dakle, o smještaju za Valamarove zaposlenike koji dolaze iz drugih krajeva. Koncept Kuće Valamar, osim novouređenih soba i apartmana, uključuje zajedničku kuhinju te praonicu i sušionicu rublja. Za zajednička druženja nakon posla tu je i prostor za video i društvene igre, a u slobodno vrijeme zaposlenici se mogu opustiti u dnevnom boravku sa zajedničkim televizorom te u vanjskim zonama za druženje uz roštilj.

Na pitanje kakva je ove godine situacija s pronalaskom kadrova, posebno što se tiče specifičnosti otoka, te je li teže naći djelatnike za rad na otocima, nego za rad u kopnenim destinacijama, u Valamaru kažu kako iz godine u godinu uspijevaju zadovoljiti svoje potrebe za zaposlenicima.

– U osam destinacija u Hrvatskoj zapošljavamo više od 7.000 djelatnika, a u cilju osiguranja kvalitetnog i dugoročnog posla u turizmu, ove godine nastavit će se s povećanjem broja djelatnika koji će imati cjelogodišnji posao i primanja pa tako na kraju turističke sezone planiramo ponuditi dodatnih 400 ugovora na neodređeno te 1.000 ugovora za stalne sezonce. Također, s obzirom na širenje poslovanja na zimske destinacije, djelatnicima će se nakon ljeta ponuditi posao tijekom zime u hotelima na skijalištima u Austriji, najavili su u Valamaru koji je upravo ovih dana objavio kako je proširio svoj portfelj hotela u austrijskom Obertauernu. Istakli su i kako je Valamar Riviera već godinama top poslodavac i najpoželjniji poslodavac u turizmu, a iza tog priznanja stoji upravo ulaganje u zaposlenike. Ono je nužno i dio je Valamarove poslovne strategije jer je kvaliteta usluge koju pružaju djelatnici, istakli su, odavno postala njihov zaštitni znak. Tako je kao zahvalu svojim zaposlenicima kompanija prošle godine nagradila kvalitetu rada najzaslužnijih i najvjernijih djelatnika, a s programima nagrađivanja nastavlja se i ove godine uključujući u te programe i nove članove Valamar tima koji će se tek ove godine pridružiti timu zaposlenika.

Pripreme za euro

Ulaganje u kadrove prije sezone, tako im se očito vratilo u teškim pandemijskim godinama. Pred poslodavcima je, uz ostalo, još jedan izazov, a to je prelazak na euro. Tako su u Valamaru naveli kako u cilju što kvalitetnije prilagodbe prelaska Hrvatske na euro i poboljšanja uvjeta rada u turizmu, od ove godine, u dogovoru sa socijalnim partnerima, podižu plaće za stručna zanimanja u hotelima, kampovima i ljetovalištima, kako bi se primanja u Hrvatskoj približila razini primanja u vodećim europskim destinacijama. Osim povećanja plaća, pokrenuto je više inicijativa poboljšanja uvjeta rada u turizmu kako bi se posao u Valamaru prilagodio novim trendovima i potrebama. Plaće za stručna zanimanja uključujući kuhare, konobare, kućne majstore specijaliste i recepcionere u Valamaru se tako podižu prosječno za 14 posto te će njihova primanja ove sezone iznositi mjesečno od 1.000 do 1.600 eura neto. Povećava se i Valamar jamstvo, odnosno garancija minimalnih neto primanja za radna mjesta sobarice, pomoćne kuhare, pomoćne konobare, kuhinjske radnike, servire i niz drugih na mjesečni iznos od 750 do 1.100 eura neto. Osim podizanja osnovnih plaća, nastavlja se i s programima nagrađivanja izvrsnosti, kroz koje su lani djelatnicima isplaćene nagrade u okviru programa »13. i 14. plaće« u iznosu do 1.500 eura, ovisno o tome koliko su dugo i uspješno radili.

Creski turistički djelatnici su se dobro pripremili za turističku sezonu od koje puno očekuju i nemaju većih problema s radnom snagom. Poneki ugostitelj i trgovac još ima otvorenih radnih mjesta, ali većina ih je uspješno zaključila »kadrovsku križaljku«. Bojan Avram, voditelj objekta u restoranu Šumica koji zapošljava 20 djelatnika, popunio je sva potrebna radna mjesta.

– Svi kažu da je pred nama odlična sezona. Već su početkom lipnja svi turistički kapaciteti dobro popunjeni. U apartmanima u srpnju i kolovozu nema slobodnog mjesta, hotel i kamp imaju odličan booking, pa kolege puno očekuju od sezone. Problem mogu biti cijene hrane koje su dosta skočile i vidjet ćemo kako će to utjecati na potrošnju gostiju, ali vjerujem da je dobrim gostima, posebice strancima, bitnija kvaliteta nego cijena, kaže uvodno Avram, a radne snage mu ne nedostaje.

Dugogodišnji problem

– Problem radne snage traje već godinama, a sad je eskalirao. Teško je naći dobre radnike, već desetak godina naši ljudi iz Slavonije radije odlaze u inozemstvo, pa smo uvozili radnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije. Sad se događa da ostale zapadne zemlje olakšavaju uvjete za zapošljavanje i radnici radije idu na Zapad nego u Hrvatsku. U Hrvatsku polako dolaze Nepalci, Indijci, radnici iz sve daljih zemalja, poslodavci su primorani radnike tražiti sve dalje i dalje. Mislim da je na državi da riješi taj problem, razlozi za takvu situaciju su složeni, ali ih mi poslodavci ne možemo riješiti. Možda su prije neki od nas i bili djelomično krivi jer su nedovoljno plaćali radnike, ali nisu svi bili takvi. Danas čak više nije ni problem cijena rada jer se dobar radnik dobro plaća, ali teško je naći radnika koji dobro zna raditi svoj posao, kaže Avram koji je većinu svojih djelatnika našao iz zemalja s područja bivše Jugoslavije, od BiH i Srbije do Kosova i Sjeverne Makedonije. Dobro ih plaća, a osigurava i smještaj te tri obroka.

Pesimističniji je predsjednik creske Udruge iznajmljivača Oliver Filipas, koji se osvrnuo na probleme proteklih godina.

– Ulazimo u treću zaredom drukčiju ljetnu sezonu. Nadam se da se više nikada neće ponoviti sezona kao ona 2020. godine. Na kraju smo bili zadovoljni sa 50-60 % rezultata »najsezone« 2019. Prošla je bila sezona kad su radnici u turizmu dokazali koliko vrijede. Ostvarili smo rezultat za deset posto slabiji od »najsezone«, ali samo s pola radne snage i pretežno bez sezonaca jer nismo očekivali tako dobru sezonu. Svi radnici su podmetnuli leđa i sezona je uspjela. Kapital je na kraju 2021. bio najzadovoljniji. Ove godine je priprema teška, rekao bih nemoguća, plaća se lanjski danak. Nema čistačica, konobara, kuhara, recepcionera, a oni su kičma turizma, kaže Filipas.

– Kad dogovaramo uslugu s, primjerice, uslužnim obrtima za čišćenje soba i apartmana, najčešći odgovor je »vidjet ću koliko će cura doći«. Lako svakako nije i čini mi se da će opet najviše povući obitelji, djeca i none, zaključuje predstavnik iznajmljivača.

Plaće više 15-25 posto

Ivan Milanović, ugostitelj iz Malog Lošinja, ujedno i član vodstva Udruženja obrtnika Cres-Lošinj, vlasnik je objekta u centru grada, koji radi tijekom cijele godine.

– Zapošljavam tim od dvanaestoro ljudi. Sezonci su stalni, uglavnom su to studenti koji se iz godine u godinu vraćaju raditi, ali svake godine zaposlim i dvoje-troje novih ljudi. Trenutno u kuhinji imam zaposlenu jednu gospođu iz Ukrajine, koja ima papire, dekretom Vlade omogućen joj je rad. Većinom kod mene rade mještani Lošinja, a osim radnice iz Ukrajine, imamo i po jednoga iz Makedonije i Srbije. Dizali smo plaće približno 15-20 posto. S obzirom na situaciju s ratom u Ukrajini i inflaciju u našoj državi, sam sam zaključio da bi bilo korektno prema radnicima da im podignem neto plaću. Kako svi imaju svoj smještaj, to nije bilo potrebno rješavati, ali i to bi se dalo. Radnici kod nas imaju i po dva topla obroka – kaže Milanović, koji očekuje uspješnu turističku sezonu, na temelju dobrog prometa koji je imao u vrijeme uskrsnih i prvomajskih praznika. Kaže i da je među ugostiteljima vladala zabrinutost zbog rata u Ukrajini, ali da je dojam da se to nije bitnije odrazilo na potrošnju.

Obitelj Dajić u uvali Rovenska u Velom Lošinju već desetljećima ima restoran. Uz posao, naši su sugovornici i supruga Marija i suprug Boro i sin Sandro, a Marija kao najvažniju stvar ističe da je sreća što rade familijarno, pa je obitelj »nosivi stup« restorana.

– Radna snaga? Ne tražimo je preko interneta, već uglavnom preko preporuka, nekih ranijih djelatnika, uglavnom tako. Imamo ih iz Bosne, Srbije već par godina, lani smo imali Crnogorce, naravno i Slavonce, ali ima ih i iz Lošinja. Uglavnom se vraćaju oni dobri. Nažalost, mnogi se jave i u 80 posto slučajeva najprije pitaju kolika je plaća, a ne što se i kako radi, što obično znači da to nisu dobri radnici – kaže Marija, predajući suprugu da nastavi razgovor.

– Dizali smo plaće, 20-25 posto, ali nismo dizali cijene, iako ćemo vjerojatno morati, jer su i ribari s kojima radimo digli svoje cijene. Veliki su i nameti. Radnicima osiguravamo tri obroka i smještaj. Što se tiče novih radnika, njih pola moramo sve učiti, ali kroz par dana brzo vidimo je li za našu kuću ili ne. Od jezika, uvjet je poznavanje engleskog, a ako znaju njemački i talijanski, još bolje. Imamo jednoga koji je došao prije pet godina, nije uopće znao njemački, a sada ga već dobro govori – kaže suprug Boro, prepustivši ženi i sinu poziranje pred fotoaparatom.

Da je potražnja za sezonskom radnom snagom svakako veliki problem za poslodavca, osobito na otocima, potvrđuju nam i iz rapskog trgovačkog poduzeća Mali Palit u vlasništvu obitelji Pahljina jer, kažu, radnika jednostavno nema.

Treba imati na umu da i ti sezonski radnici trebaju biti upoznati s prodajnim asortimanom, odnosno različitim vrstama trgovačke robe kako bi kvaliteta usluge bila na visokom nivou, kao i to da je poznavanje stranih jezika također jako važno zbog velikog broja stranaca. No, bez obzira na dobre uvjete od strane poslodavaca kad je u pitanju plaća i smještaj, studenti mogu početi raditi tek kad je sezona već uzela maha, baš kao i srednjoškolci koji pritom ne smiju raditi nakon 20 sati. Mali Palit stoga zapošljava i radnike iz drugih zemalja (Ukrajina, Makedonija..), ali i dalje problem sezonskih radnika ostaje velik.

A. JURIČIĆ BUKARICA, W. SALKOVIĆ, B. PURIĆ, H. HODAK

Prilika za ucjenu

– Cijene smo dizali, jer su porasli troškovi u nabavi, a naročito energenata; struja je išla gore i 150-300 posto, što će biti veliki problem ove i sljedećih godina – zaključuje lošinjski ugostitelj Ivan Milanović, a na naše pitanje o odnosu otočnog ugostiteljskog školstva i ugostitelja, kaže da se u te smjerove upisuje jako malo učenika, a i da praktično svi idu u »Jadranku« koja daje stipendije. Kada je riječ o kolegama iz branše, Milanović kaže da je sezonskim objektima teže doći do radne snage, a da se zbog manjka radne snage stječe dojam da ljudi ucjenjuju ugostitelje »jer znaju da ih moramo zaposliti pod svakim uvjetima«, kaže Milanović.

Flexi posao i Živi destinaciju

Za ovu sezonu u Valamaru su kreirani i dodatni programi kojima je cilj poboljšanje zadovoljstva i odnosa zaposlenika prema poslu. Programom »Flexi posao« se zaposlenicima u hotelima, kampovima i ljetovalištima omogućavaju dva slobodna dana u tjednu, pruža mogućnost rada u jednoj smjeni te prilagođavanje radnih obveza potrebama djelatnika, sve u cilju što bolje ravnoteže privatnog i poslovnog života. Programom »Živi destinaciju«, osim kvalitetnog smještaja i prehrane svim zaposlenicima koji dolaze raditi iz drugih krajeva Hrvatske, omogućavaju im se popusti na više od tristo prodajnih mjesta te im se pruža mogućnost korištenja destinacijskih zabavnih sadržaja kao što su izleti ili sportske aktivnosti, kako bi što bolje upoznali destinaciju te proveli kvalitetno i zabavno slobodno vrijeme. Inače, kažu i kako je proces zapošljavanja u Valamaru cjelogodišnji, a otvorene prijave su dostupne na webu Dobar posao u Valamaru gdje se nalazi i link za prijavu.