ZAGREB – Većina ljudi izbjeglih iz Ukrajine koji su sigurnost pronašli u Hrvatskoj smještena je u pojedinačnom, odnosno privatnom smještaju, ali zasad je tek manji dio vlasnika nekretnina potpisao ugovor s državom o naknadi troškova.

Vlada je prije gotovo tri mjeseca donijela odluku po kojoj vlasnici stanova i apartmana koji zbrinu izbjeglice iz Ukrajine mogu dobiti maksimalno 3.600 kuna mjesečno. Novac je prvenstveno namijenjen pokrivanju režija, a ostatak, ako ga bude, svojevrsna je naknada vlasniku. No, i tada su iz Vlade kazali da je pokrivanje troškova daleko od tržišnog najma. Prema službenim podacima MUP-a, u Hrvatskoj je trenutačno 19.736 raseljenih osoba iz Ukrajine, od čega ih je većina, čak 18 tisuća, u pojedinačnom smještaju. Režije i najam Podaci koje smo dobili od MUP-a, a tiču se stanja od sredine prošlog tjedna, govore da je Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova do tada potpisalo 587 ugovora s vlasnicima nekretnina o stambenom zbrinjavanju osoba raseljenih uz Ukrajine.

U tim je nekretninama, prema podacima MUP-a, bilo smješteno 2.033 građana Ukrajine.

U isto vrijeme je u pojedinačnom smještaju bilo više od 18 tisuća ljudi, što znači da su vlasnici nekretnina koji su zbrinuli Ukrajince zasad tek za jednu osminu tih ljudi s državom potpisali ugovore o nadoknadi troškova. Ti se ugovori potpisuju na rok od šest mjeseci, a moguće je produljenje do najviše godinu dana. Država pokriva troškove režija i najma tako što za samca plaća 50 kuna po danu, što znači da onaj tko smjesti samaca dobiva tisuću i pol kuna za režije i najam.

Tamo gdje je riječ o obitelji za prvog se člana dobiva 40 kuna, za drugog 30, trećeg 20, a za sve iznad toga po deset kuna po danu, s time da maksimalan iznos, bez obzira na to koliko je osoba netko zbrinuo u svojoj nekretnini, ne može prijeći 3.600 kuna. Mali broj potpisanih ugovora u odnosu na broj ljudi koji su zbrinuti u privatnom smještaju sugerira da se u velikom broju možda radi o smještaju izbjeglica u ista kućanstva u kojima žive vlasnici koji su njihovi prijatelji ili obitelj. Puno papirologije Iako većina ljudi nije primala izbjeglice zbog troška koji će im država nadoknaditi jer bi onda vjerojatno iznajmljivali svoje nekretnine po tržišnim uvjetima, ipak nije zanemarivo ni to da država pokrije barem trošak režija, što bez potpisanih ugovora nije moguće.

Moguće je i da velik broj vlasnika stanova još uvijek sređuje papirologiju koja prethodi potpisivanju ugovora jer prije toga treba prikupiti podosta dokumenta koji se prilažu uz ispunjeni obrazac. Tako se traži dokaz o vlasništvu, izvadak iz zemljišne knjige, suglasnosti svih suvlasnika ako nekretnina ima više vlasnika, ali i potvrdu stožera jedinice lokalne samouprave da stambena jedinica ispunjava uvjete, koje je Vlada po pitanju veličine i stanja nekretnine propisala u svojoj odluci. Moguće je i da ljudi nisu osobito motivirani tražiti naknadu za smještaj izbjeglica jer to onda znači i prijavu poreznoj upravi i plaćanje poreza, čime se demotivira posebice one koji su izbjeglice zbrinuli u kući u kojoj i sami žive.