TIHA EPIDEMIJA

U Rijeci se danas obilježava Svjetski dan svjesnosti o nealkoholnoj masnoj jetri. Od toga obolijeva svaki četvrti čovjek

Barbara Čalušić

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

U više od 50 posto slučajeva bolest je asimptomatska sve do faze ciroze jetre, a sama bolest nastaje kao posljedica modernog načina života ili kao posljedica metaboličkog sindroma – šećerne bolesti tipa 2, pretilosti, povišenog krvnog tlaka te povišenih masnoća u krvi



RIJEKA – Prošle godine na javnozdravstvenoj akciji Kliničkog bolničkog centra Rijeka kojom se uz pomoć Fibroscana na Korzu pregledavalo stanje jetre kod građana odazvalao se više od 300 Riječana. Među njima je čak 40 posto osoba imalo poremećen nalaz te su upućeni na daljnju obradu u okviru ambulante za masnu jetru u KBC-u Rijeka.


Ista akcija ponovit će se i danas na Korzu, a doc. dr. Ivana Mikolašević sa Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka ističe kako se probir na nealkoholnu masnu bolest jetre obavlja tijekom cijele godine u suradnji s bolničkim kolegama drugih specijalnosti i obiteljskom medicinom.


– Ovo je bolest koja zahtijeva multidisciplinaran pristup nas gastroenterologa, dijabetologa, kardiologa, nefrologa, kolega otorinolaringologa, ali uz veliku pomoć i angažman naših kolega, liječnika obiteljske medicine koji su oni koji prvi vide bolesnika i koji ih u konačnici upućuju nama, bolničkim specijalistima. Nedavno smo oformili multidisciplinarnu ambulantu u okviru KBC-a Rijeka gdje, uz pacijente koji su preboljeli COVID-19 infekciju, zbrinjavamo i naše boelsnike s NAFLD-om kroz multidisciplinarni pristup. Dakle, pacijent kroz jedan posjet ambulanti obavi više pretraga, čime zapravo povećavamo učinkovitost i povećavamo kvalitetu zdravstvene skrbi, kaže Mikolašević.


Nezdrav način života




Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) najčešća je kronična bolest jetre i najčešći uzrok povišenih jetrenih enzima. U više od 50 posto slučajeva bolest je asimptomatska sve do faze ciroze jetre, a sama bolest nastaje kao posljedica modernog načina života, ili kako pojašnjava Mikolašević, kao posljedica metaboličkog sindroma, točnije njegovih pojedinačnih komponenti – šećerne bolesti tipa 2, pretilosti, povišenog krvnog tlaka te povišenih masnoća u krvi.


– Oko 90 posto bolesnika s NAFLD-om ima barem jednu od komponenti metaboličkog sindroma. Prema dosadašnjim istraživanjima, 25 posto odrasle populacije ima NAFLD, dakle svaki četvrti čovjek, a čak 10 posto djece ima NAFLD. Porast incidencije NAFLD-a u pedijatrijskoj populaciji svakako je odraz nezdravog načina života, a posljedice sve češće pretilosti u dječjoj dobi bit će evidentne u ranoj odrasloj dobi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, milijarda ljudi u svijetu je pretila, od čega 55 do 95 posto ljudi ima NAFLD, a 15 do 55 posto pretilih ima upalni oblik NAFLD-a, tj. nealkoholni steatohepatitis (NASH). Također, podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da 330 milijuna ljudi u svijetu boluje od šećerne bolesti tipa 2, od kojih 60 do 80 posto ima NAFLD, a 20 do 75 posto bolesnika ima NASH. NAFLD je zapravo sindrom koji se sastoji od nekoliko komponenti, odnosno stadija bolesti. Prvi stadij je jednostavna steatoza, što znači nakupljanje masti u jetrenim stanicama bez drugih histoloških promjena. Sljedeći stadij je NASH, odnosno upala masno promijenjenih jetrenih stanica. U daljnjem tijeku dolazi do stvaranja fibroze jetre, odnosno zamjene normalnog parenhima jetre fibroznim (ožiljnim) tkivom. U konačnici ove promjene vode k razvoju ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma ili karcinoma jetre, objašnjava Mikolašević, ističući da kliničare osobito zabinjava što hepatocelularni karcinom može razviti kod bolesnika i koji nemaju cirozu jetre kao posljedicu NAFLD-a, dakle i kod onih s početnim stadijima i jednostavnom steatozom. Učestalost karcinoma jetre posljednjih desetak godina raste, a trenutno hepatocelularni karcinom se nalazi na 5. mjestu svih uzroka karcinoma.


Multisistemska bolest


– NAFLD nije samo bolest jetre, nego je to multisistemska bolest. Povezana je s bolestima drugih organskih sustava, od kojih najčešće s kardiovaskularnim bolestima, kroničnom bubrežnom bolesti i šećernom bolesti tipa 2, te s još nekim drugim kroničnim bolestima kao što su polipi debelog crijeva, kolorektalni karcinomi, karcinom dojke i dr. Po velikom broju dosad provedenih studija, znamo da je NAFLD usko povezan s kardiovaskularnim bolestima te zbog toga brojni liječnici predlažu redovite kontrole bolesnika s NAFLD-om, kao što je slučaj i s kroničnim bubrežnim bolestima. Što se tiče šećerne bolesti tipa 2, dosadašnja istraživanja pokazala su da je NAFLD velikim dijelom uzrok nastanka šećerne bolesti tipa 2, odnosno ako osoba ima NAFLD, postoji dva do pet puta veći rizik od nastanka šećerne bolesti tipa 2. Također, sve je veći broj istraživanja koja govore da je NAFLD čimbenik rizika za nastanak tumora i izvan jetre – kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke, zaključuje Mikolašević.


Svi zainteresirani za pregled u multidisciplinarnoj ambulanti mogu se javiti na adresu [email protected].