ZAGREB – Riječani dobro znaju lik i djelo Emine Višnić, nekadašnje direktorice tvrtke Rijeka 2020., a sada će je bolje upoznati i Zagrepčani, jer ona je nova »ministrica kulture« u Gradu Zagrebu po izboru gradonačelnika Tomislava Tomaševića.

Iako je projekt Europske prijestolnice kulture u Rijeci na kraju više-manje neslavno propao zbog potpunog nesnalaženja u godini pandemije, vođenje tog velikog projekta ipak je bilo referenca koja je Emini Višnić pomogla da postane pročelnica za kulturu u glavnom gradu.

Gradonačelnik Tomašević stalno tvrdi da na natječajima bira ljude koje osobno ne mora poznavati, niti koji trebaju imati stranačku iskaznicu, no ipak vrlo šturo njegova zagrebačka gradska uprava komunicira s javnošću pa se tako zna tek toliko da je na natječaj za mjesto pročelnika za kulturu bilo stiglo osam prijava, da bi na kraju samo bilo objavljeno ime nove pročelnice Višnić.

Odlazak iz EPK-a

S kojim točno programom je pobijedila i u kojoj konkurenciji službeno je ostalo nepoznato jer lokalna samouprava uvijek štiti osobne podatke svih kandidata sukladno GDPR-u. Javnost je tako ostala uskraćena i za objašnjenje zašto baš Emina Višnić, a u međuvremenu se primjerice saznalo da je jedan od kandidata bio i Marko Torjanac, poznati hrvatski glumac i čelni čovjek teatra Planet art.

Višnić je, doduše, zagrebačkoj kulturnoj javnosti poznata još iz faze prije riječkog EPK-a, kad je bila ravnateljica ustanove POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, i to u dva mandata.

Prethodno je radila kao koordinatorica nacionalne mreže Clubture, zagrebačkog Saveza udruga Operacija Grad, kao voditeljica net.kulturnog kluba MaMa pri Multimedijalnom institutu te za UrbanFestival udruge [BLOK]. Bila je i potpredsjednica Izvršnog odbora europske mreže Culture Action Europe (Bruxelles), te predsjednica Upravnog odbora Zaklade »Kultura nova«. Bila je članica Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse pri Ministarstvu kulture te umjetnička savjetnica za komplementarne djelatnosti pri Hrvatskom audiovizualnom centru, a onda je 2016. došla u Rijeku provesti projekt EPK.

Iako je svima jasno da je taj veliki projekt loše prošao u prvom redu zbog pandemije i lockdowna koji je gotovo u dan koincidirao s otvorenjem EPK-a u veljači 2020. godine, činjenica je da je uprava te tvrtke bila izuzetno loše reagirala te je već nakon mjesec-dva dana tvrtka praktički bila raspuštena, suradnja je otkazana velikoj većini kreativaca i zaposlenika, a zadržala se tek uprava i dio administracije. Nakon toga projekt je praktički ostao bez svoje supstance, odnosno ljudi koji su na njemu radili, a sve je završilo i kaznenim prijavama zbog gospodarskog kriminala, tereteći dio ljudi za spornu nabavu pozornice i opreme za otvorenje EPK-a i pogodovanje tvrtki Studio Berar Rental iz Novog Sada. Projekt je na kraju bio sveden na oko 30 posto prvotnog plana, a sve je završilo tako da je Višnić već sredinom 2020. zatražila razrješenje i otišla iz tvrtke koja je upravljala projektom.

Planovi za zagrebačku kulturu

Sada je, osim sektora kulture u Gradu Zagrebu, dobila i sektor međunarodne suradnje i civilnog društva, jer je Tomašević uvelike smanjio broj svojih ureda u upravi i povezao resore, a o svemu Višnić ovih dana kaže:

– Već smo krenuli s tri ključna procesa na samom početku. Prvi je definiranje strateških projekata u području kulture za grad do 2027. godine. Drugi je pokretanje procesa izrade kulturne strategije koji ćemo voditi na jedan širok i participativan način i treći je redefiniranje kriterija za financiranje programa u kulturi.

Za opstanak i bolje funkcioniranje zagrebačke kulturne scene, naglašava Višnić, ključna je nužnost dugoročnog planiranja, odnosno financiranja te efikasnije iskorištavanje sredstava iz europskih fondova.

– Nemam velika očekivanja od rasta proračuna Grada Zagreba, ali itekako imamo jako puno prostora u europskim fondovima, što za infrastrukturu, što za takozvane »soft« projekte, naglašava. Kad je riječ o ostavšini iz vremena riječkog EPK-a, tvrdi kako za njom nikakvih repova – nema.

»Ono što je bilo nekakvih takozvanih afera po medijima, to je sve odbačeno, ne od mene, nego od državnog odvjetništva kao potpuno neosnovane anonimne prijave, tako da u tom smislu nikakvih repova nema. Ono što je bitno da je iza Europske prijestolnice kulture ostalo jako puno simboličkog kapitala, ljudi, iskustava, jako puno kulture u zajednici«, kaže nova pročelnica.

Po njoj, sustav koji financira zagrebačku kulturu dosad je bio potpuno netransparentan, što je ostavština bivše vlasti Milana Bandića, stoga najavljuje velike promjene, a zagrebačka kulturna politika usmjerit će se k povećanju dostupnosti i pristupa kulturnih sadržaja u gradskim četvrtima i javnom prostoru te aktivnom sudjelovanju građana, kaže u izjavama za medije.