RIJEKA – Nakon što su prije tri mjeseca nastavnici i učitelji okupljeni u Udrugu Nastavnici organizirano pokrenuli peticiju kojom traže hitne izmjene i dopune Zakona o prosvjetnoj inspekciji, Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je javno savjetovanje o prijedlogu izmjene upravo tog zakona.

Međutim, iako je zahtjevu za izmjenom zakonskih odredbi udovoljeno, u tim predloženim izmjenama nema ni slova o onome zbog čega su nastavnici pokrenuli peticiju, a riječ je o obustavi mogućnosti anonimnog prijavljivanja nastavnika i učitelja.

Mogućnost zlouporabe

U peticiji koju je do sada potpisalo 8.239 nastavnika prosvjetni djelatnici zahtijevaju da se zaštiti funkcioniranje sustava onemogućavanjem anonimnih podnesaka prosvjetnoj inspekciji. Također traže da se ne uvaže podnesci iz kojih se vidi da podnositelj podneska nije poštovao uobičajeni protokol i hijerarhiju institucija – žalba nastavniku ili razredniku, učiteljskom ili nastavničkom vijeću, ravnatelju te školskom odboru.

– Anonimnost prijava možda na prvi pogled štiti učenika od potencijalne kasnije »osvete« učitelja, ali ovdje je zapravo riječ o mogućnosti zlouporabe zbog eventualnog prekršaja koji se ne mora ni dogoditi, a dogodi li se, sankcionirat će se. Drugim riječima, zbog presumpcije krivnje, uveden je instrument koji u nekim situacijama koči, pa čak i onemogućuje odgojnoobrazovni proces, upozoravaju nastavnici.

Na isti problem u javnom savjetovanju upozoravaju i oni koji su odlučili komentirati izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji, a svi do sada upućeni komentari svode se na isti zaključak – anonimne prijave treba onemogućiti. S tim se zahtjevom slaže i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, čiji predsjednik Željko Stipić naglašava da sama činjenica da je u relativno kratkom roku prikupljen toliki broj potpisa za ukidanje anonimnih prijava u školama jasno govori kako je u zbornicama taj problem prepoznat.

– Anonimnih prijava u školama je više nego ikad prije. Taj bi problem trebalo riješiti jednom za svagda, no ne vidim stvarne želje da se to riješi. Upravo je Zakon o prosvjetnoj inspekciji mjesto gdje bi se problem trebao početi rješavati, ali u predloženim izmjenama anonimnih prijava nema.

U školama gotovo da nema učitelja kojeg nekada netko nije prijavio za nešto, a u strahu od prijava učitelji onda podilaze učenicima. Idu linijom manjeg otpora. Ne zamjeraju se učenicima i dijele bolje ocjene.

Takvi se učitelji ne prijavljuju. Prijavljuju se oni drugi, a nije baš ugodno da vam dolazi nadzor. Stvara se percepcija »gdje ima dima, ima i vatre«, a roditelji to vrlo dobro znaju i pojedinci onda to koriste, navodi Stipić.

Prosvjetna inspekcija

Ima i slučajeva, dodaje, gdje učitelje i nastavnike anonimno prijavljuju njihovi kolege, a to bi se uz malo volje moglo riješiti. Anonimnim prijavama, upozorava Stipić, na kraj neće stati ni »Škola za život«.

Nastavnici su u svojoj peticiji tražili i kaznene odredbe za čelnike prosvjetne inspekcije, odnosno podnositelja podneska prosvjetnoj inspekciji ako se propusti ne utvrde. Prema prijedlogu nastavnika novčanom kaznom u iznosu od 2 do 5 tisuća kuna trebalo bi kazniti čelnika prosvjetne inspekcije ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je podnesak neutemeljen i neosnovan te da je čelnik prosvjetne inspekcije propustio u inicijalnoj procjeni odbaciti podnesak kao takav, uzrokujući troškove i neugodnosti svim stranama.

Tražili su i novčanu kaznu u iznosu od tisuću do 2 tisuća kuna za podnositelja podneska prosvjetnoj inspekciji ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je podnesak neutemeljen, te da prijavljena ustanova ili osoba nije napravila propust ni po jednoj stavci podneska, no sudeći prema objavljenim izmjenama Zakona, za sva traženja nastavnika u Ministarstvu nema sluha.

Besmislene prijave i podmetanja

Peticiju nastavnika do sada su u najvećem broju potpisali zagrebački prosvjetni djelatnici, njih 2.066, a slijede riječki nastavnici s 567 potpisa, te splitski s 410 potpisa.

Dio potpisnika naveo je i razlog zbog kojeg se odlučio podržati inicijativu ukidanja mogućnosti anonimnih prijava pa je tako nastavnik iz Koprivnice pojasnio da prosvjetni djelatnici stoje iza svojeg rada punim imenom i prezimenom pa to isto imaju pravo očekivati i od svojih tužitelja, dok je jedan riječki potpisnik iznio mišljenje da će ukidanje anonimnosti smanjiti broj besmislenih prijava i podmetanja, dok je nastavnica iz Gospića napomenula da potpisuje jer ako netko ima hrabrosti nekoga prijaviti, neka bar ima hrabrosti staviti svoj potpis ispod prijave.