Ideja o izgradnji žičare na Učku stara je gotovo koliko i najstariji hotel u Opatiji, jer se prvi puta spominje daleke 1884. godine kada je o njoj sanjao otac ovdašnjeg lječilišnog turizma Albin Eder.

Interes je potom šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća iskazao inženjer Krunoslav Penkala, sin slavnog inovatora Slavoljuba Penkale, no od realizacije nije bilo ništa.

U novije vrijeme, idejom, ali i zalaganjima za realizaciju projekta za kojega tvrde da je do sada najbliže ostvarenju, istaknulo se Trgovačko društvo Žičara Učka d.o.o. koje je nedavno održalo godišnju skupštinu na koju se odazvalo 90 posto udjelničara i glavni je zaključak bio kako se do kraja 2022. godine očekuje ishodovanje građevinske dozvole za sve elemente žičare, odnosno za polaznu stanicu kod kampa Medveja, završnu stanicu 50 metara ispod vrha Vojak, kao i za trasu i stupove od polazne do završne stanice s pristupnim putevima, pristupnu cestu od magistrale do polazne stanice, te vodoopskrbu i odvodnju na polaznoj i dolaznoj stanici.

Više o budućnosti projekta Žičare Učka čija se realizacija ukoliko bi se konačno ostvarili planovi mogla dogoditi u roku ne dužem od idućih pet godina, na press konferenciji sazvanoj u turističkoj agenciji Katarina Line u Opatiji naveli su članovi stručnog tima Žičare Učka Milorad Stanić, Mladen Blažević, Željko Kuiš i Ingo Kamenar, te ostali udjelničari i turistički stručnjaci u praksi, ljudi koji se jako zalažu za njezinu realizaciju, Katica Hauptfeld, vlasnica opatijske agencije Katarina Line, Dragan Brnić, vlasnik turističke agencije Šilo tours na Krku, te Mladen Brajan, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ.

Nakon prezentacije kraćeg filma na temu “najdulje trase žičare u Europi”, jer kako se moglo čuti, dužina od polazne do završne stanice je 4.696 metara, dok je dolazna stanica na visini od 1.355 metara, novinari su od stručnoga tima, ali i samih udjelničara i turističkih djelatnika, mogli saznati zbog čega ovaj projekt smatraju potrebnim, važnim i ne samo za Kvarner i Istru, već i za šire područje vrlo značajnim i isplativim.

Žičara iz Medveje do Učke mogla bi prevesti 310 putnika na sat, kapacitet kabine bio bi 60 osoba, a trajanje vožnje 8 i pol minuta.

U ovome trenutku, da bi se osigurao novac potreban za investiciju koja bi spojila “zeleno i plavo”, rečeno je na pressici, trebalo bi osigurati oko 35 milijuna eura, što je podložno izmjenama zbog mogućih poskupljenja građevinskog materijala, no – najvažnije je dobiti građevinsku dozvolu, da bi do ozbiljnijih pregovora s potencijalnim investitorima i kandidiranja za sredstva europskih fondova moglo doći.

Svi su s skupa zaključili da se trebaju zauzeti za to da do kraja godine građevinska dozvola bude gotova i da se konačno, nakon zastoja u projektu koji je trajao zadnje dvije ili tri godine, krene naprijed i u ovome navratu zbilja realizira ova atrakcija po njihovom mišljenju “toliko potrebna cijeloj regiji”.

Do zastoja je došlo uslijed izmjene i dopune projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, a uslijed čega je proizašla potreba izrade Studije glavne ocjene o prihvatljivosti zahtava za ekološku mrežu trase Medveja-Vojak, te po zahtjevu MInistarstva gospodarstva – Zavoda za zaštitu prirode i okoliša izrada dopune te Studije.

– Ovo će ljeto biti prijelomni trenutak u kojem očekujemo da će biti riješena mogućnost nastavka izgradnje žičare na Učku i da će nam u konačnici Odjel za urbanizam PGŽ-a dati pozitivno mišljenje za nastavak rada na cijelom projektu – zaključili su iz tima za izgradnju žičare na čelu s idejnim začetnikom Mladenom Blaževićem.

– Izgradnja žičare Učka, osim što će povezati obalu s vrhom Učke, postat će prepoznatljiv i atraktivan proizvod regije koji će utjecati na produljenje turističke sezone i osigurati da prirodna baština, osobito Učka, postane dostupna svima – istaknuto je na pressici.

Kada se osiguraju svi uvjeti da se žičara može početi graditi, procijenili su da bi konkretni radovi trajali oko godinu i pol dana, te pozvali udjelničare da se uz minimalno 5.000 kuna ulaganja, pridruže i doprinesu tome da žičara većinskim dijelom ostane u rukama domaćeg kapitala.

Žičara na Učku se planira izgraditi prije svega osloncem na EU fondove, a zatim i uključenjem cjelokupne lokalne zajednice, istaknuli su iz Žičare Učka.

Inače su u trgovačko društvo Žičara Učka d.o.o. svoj novac uložili PGŽ i Istarska županija, te 9 jedinica lokalne samouprave i javni sektor ima 55 posto udjela.

U ovo društvo novac je uložilo 36 gospodarskih subjekata i još 220 fizičkih osoba iz ovog kraja, ukupno 275 članova.

Žičaru Učka čiju bi realizaciju pratili i popratni sadržaji poput restorana s panoramskim pogledom, usporedili su s nekim žičarama kao što su Montebaldo/Lago di Garda, Bregenz/Bodensee ili pak Dubrovnik/Srđ, te procijenili da bi povratna karta koštala 17 eura.