ZAGREB – Unatoč poremećajima na svjetskom tržištu i visokim cijenama, goriva na hrvatskom tržištu bit će dovoljno, a država ima popunjene zalihe, izjavio je jučer Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Govoreći na konferenciji o energetskoj budućnosti Hrvatske, Milatić je odbacio mogućnost da Vlada subvencionira poduzetnike kako bi električnu energiju i plin plaćali po istoj cijeni kao i građani.

– Mi apsolutno stojimo pri tome da će goriva biti. Ne smijemo dozvoliti da se opskrba prekine i da se stvaraju redovi, kazao je Milatić, misleći na benzinske crpke. Naše su obvezne zalihe pune. Imamo 90 dana uvoza na zalihama koje se nalaze u skladištima na tri-četiri mjesta u Hrvatskoj. Imamo i mehanizme za intervenciju, podsjetio je državni tajnik.

Hrvatska nabavlja derivate s mediteranskog tržišta. Dobro je što riječka rafinerija radi i što smo uspjeli osigurati vakuumsko plinsko ulje za njezinu proizvodnju, dodao je Milatić jučer ujutro na Hrvatskom radiju.

Nemoguća subvencija

Kasnije na energetskoj konferenciji, koju je tjednik Lider priredio uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, Milatić se osvrnuo i na zahtjeve nekih poduzetnika da im država cijenu električne energije i plina izjednači s cijenom za građane. Međutim, za to nema nikakvih izgleda jer bi troškovi za subvencije gospodarstvu bili tako visoki da ih državni proračun ne bi mogao podnijeti, ocijenio je.

– Ako bi došlo do takvog subvencioniranja, onda trebamo zaboraviti proračun. Ne bi ga više bilo. Jednostavno, to su toliki iznosi da je to nemoguća misija, kazao je državni tajnik. Prema njegovim riječima, Vlada gospodarstvu ipak može pomoći, ali na druge načine.

Primjerice, ne može se odbaciti inicijativa Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i ostalih da se razmisli o privremenom poreznom rasterećenju velikih poduzetnika, o čemu se prekjučer raspravljalo i na sastanku Gospodarsko-socijalnog vijeća, rekao je državni tajnik.

– Velikom subjektu je bitno da mu pomogneš. Ali da mu subvencioniramo cijenu struje i plina, to je nemoguće, upozorio je Milatić. Sadašnja će situacija sve osvijestiti da moraju početi investirati kako bi smanjili svoj trošak za energiju. Taj će trošak i u budućnosti biti prilično velik i neće se lako smiriti, istaknuo je državni tajnik.

Sadašnji poremećaji na tržištu energije i visoke cijene fosilnih goriva jedinstvena su prilika da se Hrvatska, njezin privatni i javni sektor, ubrzano okrenu proizvodnji čiste energije, zaključili su brojni govornici na konferenciji, na kojoj su bili predstavnici Ine, MOL-a, Siemensa, E.ON-a, stručnjaci sa Zagrebačkog sveučilišta, iz Instituta Hrvoje Požar i ostali.

Skupe nuklearke

Sudionici konferencije pozdravili su izjavu Milatića prema kojoj Hrvatska planira u proizvodnji električne energije do 2030. istisnuti upotrebu fosilnih goriva i u potpunosti ih nadomjestiti obnovljivim izvorima, kao što su energija iz vjetroelektrana, sunčeva i geotermalna, ali i nuklearna. Pritom su se čula suprotna mišljenja oko toga je li Hrvatskoj potrebno ići u gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, zajedno sa Slovenijom. Goran Krajačić, profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje, nije sklon nuklearnoj energiji.

– Klimatske promjene i energetska kriza zahtijevaju jeftina i brza rješenja, a proizvodnja nuklearne energije je skupa i spora, naglasio je Krajačić.

Da gradnja bloka u Krškom nije nužna, smatra Tomislav Capuder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Trebalo bi, kaže, promijeniti tehnički i ekonomski model razvoja nuklearki da bi one mogle odgovoriti na izazove. To je sada vrlo složen projekt koji bi se mogao završiti tek 2037. godine.

– Mislim da Hrvatska može u energetskoj tranziciji u sljedećih 15 godina jako puno napraviti, tako da nuklearka do tada više ne bude ni potrebna, kazao je Capuder. Na to je reagirao Milatić, ocijenivši da buduće potrebe za energijom u Hrvatskoj neće biti moguće zadovoljiti ako jedan od izvora ne bude i nuklearka.

Na konferenciji nije bilo predstavnika Hrvatske elektroprivrede. Član uprave Ine, Ferenc Horvath iz MOL-a, govorio je o dugoročnoj energetskoj strategiji mađarske kompanije, ali nije spominjao konkretne projekte u Hrvatskoj.