ZAGREB – Hrvatski biskupi koječega su se dotaknuli za svojih propovijedi na Veliku Gospu, od roditelja prekomotnih (!?) da bi imali djecu do ‘zle’ informatike, a pošteđeni, dakako, nisu ostali ni – Crkvi u nas vazda za sve krivi – mediji. Jer, kako se dalo čuti poglavito u propovijedi nadbiskupa Marina Barišića, šire mediji beznađe forsirajući loše vijesti na štetu dobrih.

Promašena meta

Između ostalog Barišić reče: »Ako nas svakodnevno hrane samo vijestima o krađama, pljačkama, korupciji, svakovrsnom nasilju, i zaobilasku čovjeka u potrebi; ako samo slušamo da je u drugoj zemlji bolje – sve će nas to u našoj životnoj školi učiniti učenicima letargije i ogročenosti; sinovima i kćerima beznađa.« Kazao je, prenosi tisak, Barišić i da to što se vidi na ekranima najčešće govori o sivoj pozadini i tamnoj strani: skandalima, kriminalu, korupciji, nepotizmu, nepravdi, trgovini ljudima, nasilju nad djecom, mržnji, podjelama, krađama… Stoga se u isti čas pita i zaključuje: »Je li to potpuna i stvarna slika društva ili je riječ o onom: loša vijest prava vijest; dobra vijest – nikakva vijest. Ne možemo zanijekati da se danas senzacije i skandali bolje prodaju kao ni činjenicu da se o dobru premalo govori.«

Reklo bi se da vrh Crkve u Hrvata ne dvoji kako problema ovo društvo ne bi ni imalo da medija nije, ili bi ih se barem lakše pomelo pod tepih. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko najblaže rečeno smatra kako su biskupi i nadbiskupi promašili i metu i temu, a sve te kritike su mu i nevjerojatne i skandalozne.

– Trebali bi svi ti kritičari znati da nisu mediji ti koji su odgovorni za kriminal, korupciju, nepotizam, nepravdu i sve drugo o čemu izvještavaju. Ali zato postoje neki drugi koji su za to odgovorni i koji su generator problema i u koje Crkva prstom ne upire. Mediji su ti koji rade u interesu javnosti i pitam se samo kako bi naše društvo izgledalo da nema novinara, da nema istraživača, da nema žilavih medija – poručuje Zovko.

Slab utjecaj

Socilog religije i diplomat Ivica Maštruko smatra međutim da sve ove poruke izrečene za Velike Gospe niti mogu, niti dosežu daleko.

– Mi imamo 11 biskupija i pet nadbiskupija. Italija ima 25.000 župa, a o izjavama biskupa, čak i za velike blagdane, nema ni riječi u novinama, na televiziji. Ako i citiraju predsjednika Biskupske konferencije, i to je kurtoazno. Dakle, oni imaju 25.000 župa, mi 16 i onda izaberemo ova tri, četiri koji uvijek izvale neke gluposti i tako iznosimo njihove stavove u sredstvima informiranja. To je s jedne strane bespredmetno jer uglavnom ponavaljaju iste stavove. S druge strane griješe i oni ako procjenjuju da to doprinosi njihovom ugledu, jer njihove poruke izravnog utjecaja na vjernike, na građane nemaju – naglašava Maštruko.

Oni koji utjecaja imaju jesu, kaže, župnici koji izravno komuniciraju s vjernicima, no njihov utjecaj ovisi o njihovim osobnim preferencijama. Ili, kako veli Maštruko, na odluke vjernika više će utjecati krug njihovih prijatelja nego župnik.

– A posebno ne biskupi koji su udaljeni, koji iznose načelne stavove i koji su već toliko gluposti izrekli da im je ugled potpuno srozan tako da stavovi Biskupske konferencije zanimaju samo političare po profesiji. Što ne znači, dakako, da svi mogući kandidati za predsjednika neće nastojati dobiti podršku crkvenih krugova, makar nije ta podrška ni bitna i odlučujuća, baš kao što poruke biskupa neće utjecati na obrazovanje po školama, niti na povećanje nataliteta – smatra Maštruko.