Dodatno poskupljenje nafte i naftnih derivata sigurno će uslijediti nakon odluke čelnika država članica Europske unije da uvedu embargo na uvoz nafte u Rusiji, ali naftni konzultant Davor Štern ne isključuje ni mogućnost nestašica nafte i električne energije na europskom tržištu.

– Poskupljenje nafte i naftnih derivata nije uopće upitno, ono će se sigurno dogoditi. Europa nema gdje nadomjestiti rusku naftu. Gdje je granica rasta cijena neozbiljno je da onaj tko se smatra ozbiljnim prognozira. No, rast cijena nije jedina posljedica. Moguće su i nestašice nafte i električne energije na tržištu EU-a, prognozira Štern. Europa je, smatra Štern, trebala izabrati drukčiji pristupa a rezultati bi joj ostali isti, odnosno trebala je Rusiji odrediti maksimalnu cijenu za izvoz nafte na tržište Unije.

Ina ne uvozi iz Rusije

– Umjesto embarga, koji to zapravo i nije jer će ruska nafta i dalje dolaziti u članice EU-a kopnenim putem, trebala je reći Rusima da će kupovati njihovu naftu uz najveću cijenu od 70 ili 80 dolara. Financijski efekt u konačnici bi bio isti, Rusija bi, u najmanju ruku izgubila iznos iste zarade. I pri tome su sve europske zemlje trebale nastupiti ujedinjene bez ikakvih izuzetka, kaže Štern. Na pitanja hoće li Rusija naći kupce za svoju naftu te bi li, ako tih kupaca ima, uopće pristala na nižu, limitiranu cijenu, Štern potvrdno odgovara.

Što se tiče Hrvatske zabrana uvoza ruske nafte neće promijeniti ništa u odnosu na sadašnju situaciju, jer i iz Ministarstva gospodarstva i Ine potvrđuju da domaća naftna kompanija ne uvozi naftu iz Rusije. Štern kaže da Ina ne uvozi nikakvu naftu jer je i ne prerađuju, ali da službeno uvoza iz Rusije nije bilo ni prije dok se u Ini i prerađivala ruska nafta.

– Ina odavno ne uvozi naftu iz Rusije niti ugovara njezinu cijenu, nego je naftu za Inu u Rusiji kupovala MOL- ova tvrtka MOL Energy Trade (MET). kad sam bio predsjednik nadzornog odbora Ine, u vrijeme premijerke Jadranke Kosor, tražio sam informacije po kojoj cijeni Ina dobiva tu naftu iz Rusije i nikad je nisam dobio. Dakle, Ina svom predsjedniku NO-a nije dala takvu informaciju, ističe Štern.

Kad su već napravljeni izuzeci za primjenu embarga, pa je Mađarska dobila mogućnost i dalje uvoziti rusku naftu iz Rusije, Štern smatra da je i Hrvatska trebala voditi računa o svojim interesima i zatražiti da se i njoj omogući uvoz nafte iz Rusije kopnenim putem, jer uz određena ulaganja u Janaf, lako može i kopnenim putem dobavljati naftu iz Rusije.

– Ako je mađarska dobila mogućnost uvoza ruske nafte po 30 posto nižom cijenama, jer joj se nije dalo prelaziti na uvoz pomorskim putem i kupovati naftu na tržištu ako i ostali, zašto i Hrvatska sebi nije ostavila taj put. To ne bi bilo ništa drukčije i ne bi se dogodilo ništa što EU smatra kršenjem embarga, napominje Štern.

Izuzetak za Hrvatsku

No, Hrvatska bi ipak mogla dobiti određeni izuzetak, pa bi tako od zabrane uvoza iz Rusije moglo biti izuzeto plinsko vakuumsko ulje koje rafinerija u Rijeci koristi za preradu nafte u dizelsko gorivo. No, zasad nije sigurno da će Hrvatska dobiti taj izuzetak, nedavno je premijer govoreći o tom slučaju rekao da postoje tvrtke i izvan Rusije od kojih se može kupiti to plinsko ulje. U ini po tom pitanju kažu da kontinuirano prilagođavaju svoje poslovanje kako bi bilo usklađeno s međunarodnim sankcijama i lokalnim regulatornim promjenama te da će s takvom praksom nastaviti i u budućnost, ali da o novom paketu sankcija EU još nemaju službene informacija te ih ne mogu komentirati.

Iz Ministarstva gospodarstva na pitanje o izuzetku za Hrvatsku odgovaraju da “sukladno specifičnostima pojedinih država, postoje naznake da bi, ako ne bude funkcionalnih alternativa, mogla biti dozvoljena određena izuzeća od primjene šestog paketa sankcija”.

U izjavama prije i nakon sastanka Europskog vijeća čelnici pojedinih zemalja članica govorili su da je njihov stav da EU treba u paketu s naftom ići i na embargo za uvoz plina, ali su isticali i da su svjesni da je to nerealno. Na pitanje je li moguće da EU donese i takvu odluku, Štern kaže da je pitanje gdje bi onda europske države našle zamjenski plan, ali dodaje jednako tako nisu našli ni zamjenu za naftu ali su odluku donijeli.

Ipak, embargo na plin se sada čini nemogućim, Njemačka je najveći uvoznik ruskog plina, a jučer je objavljeno da su njezine elektroenergetske kompanije RWE i Uniper prvi puta platile ruski plin prema ukazu ruskog predsjednika Vladimira Putina. To je model koji predviđa da kupci iz EU-a moraju u Gazprombanci otvoriti račun na koji uplaćuju novac u dogovorenoj valuti, uglavnom euru, banka taj novac prodaje na dražbi na burzi i rublje uplaćuje na račun Gazproma. Iako se zapravo ništa ne mijenja u odnosu na dosadašnji model plaćanja, osim što se uvodi, posrednička banka, Za Putina je to ipak politička pobjeda. Njegov je ukaz podijelio članice EU.-a, a one koje su tako odbile plaćati plin, poput Nizozemske, Bugarske, Finske i Poljske ostale su bez ruskog plina.