ZAGREB – U gotovo pet mjeseci samo je 31 državljanin Hrvatske predao zahtjev za korištenje mjere samozapošljavanja vrijedne 200 tisuća kuna i time iskazao interes da se vrati iz neke članice Europske unije i u Hrvatskoj pokrene posao.

Podatak je to što ga je Vlada dostavila u svom odgovoru na pitanje Marijana Pavličeka, zastupnika Hrvatskih suverenista, kojeg je on postavio premijeru Andreju Plenkoviću na plenarnom zasjedanju još 20 travnja.

Pisani odgovor stigao je ovih dana i on pokazuje da je mjera »Biram Hrvatsku« dosad zainteresirala tek 31 od stotina tisuća hrvatskih državljana koji su se u proteklih desetak godina, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odselili u jednu od članica.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u razdoblju od 1. siječnja do kraja travnja 5.641 hrvatskih državljana odjavilo je prebivalište zbog preseljenja u inozemstvo, dok je 2.667 hrvatskih državljana prijavilo prebivalište u Hrvatskoj po doseljenju iz inozemstva. Čak ni među onima koji se se vratili mjera, barem zasad, nije izazvala veliki interes.

Puno administracije

Da odobravanje zahtjeva ne ide lagano ni s tako malo zahtjeva pokazao je slučaj Slavonca Filipa Reslera, diplomiranog ekonomista koji se nakon šest godina rada u SAD-u i Irskoj potaknut mjerom odlučio vratiti u Hrvatsku, ali se ovih dana požalio medijima da razmišlja o odustajanju s obzirom na to da po njegovom mišljenju administracija predugo traje.

Od 31 kandidata mjeru je zasad iskoristilo njih 17, koji su donijeli odluku o povratku u Hrvatsku nakon što je Vlada povećala poticaje za samozapošljavanje.

Od početka ove godine mjera samozapošljavanja donosi poticaj od 150 tisuća kuna, umjesto dotadašnjih 130 tisuća kuna.

Uz to je ona za povratnike iz neke članice unije podebljana za 50 tisuća kuna, a za one koji se odluče preseliti u slabije razvijena područja Hrvatske poticaj iznosi ukupno 175 tisuća kuna.

Vlada otkriva i to da je od 1. siječnja do 25. svibnja ove godine zaprimljeno ukupno 4.627 zahtjeva za mjeru samozapošljavanja, što znači da je je udio zahtjeva koji su stigli od hrvatskih građana iz inozemstva nešto manji od 0,67 posto.

Takva su predviđana bila i kad je Vlada predstavila mjeru i to i od demografskih i ekonomskih analitičara, ali i onih koji su se odselili u inozemstvu i naglašavali su da nitko neće ostaviti siguran posao da bi dobio poticaj od 200 tisuća kuna i krenuo u poduzetničkih pothvat koji, posebice, u Hrvatskoj nosi brojne neizvjesnosti, posebice ako je u inozemstvo preselio i obitelj, odnosno djecu koja su krenula u školu.

Rizična odluka

Vlada u odgovoru Pavličeku ističe da je na osnovu analize odobrenih potpora za 2018. i 2019. godinu vidljivo da je više od 85 posto korisnika potpora za samozapošljavanje i dalje aktivno na tržištu, što znači da je njihov posao preživio i pandemiju.

No, to znači i da je gotovo svaki sedmi poduzetnički pothvat propao, a oni koji su napustili Hrvatsku i imaju posao u inozemstvu očito nisu spremni na takav rizik.

Kako su završili projekti koje je država poticala ranijih godina Vlada u svom odgovoru ne spominje, ali kaže da je od listopada 2016. do svibnja 2022. mjeru samozapošljavanja koristilo 30.757 osoba i da je država za nju odobrila gotovo 1,9 milijardi kuna.

Ako je postotak onih koji su i dalje aktivni na tržištu bio isti za sve godine, odnosno 85 posto, to znači da ih nešto više od 26 tisuća koš uvijek ima posao koji su pokrenuli uz pomoć države, dok je više od četiri tisuće projekata nije preživjelo iako je država u njih uložila više od pola milijarde kuna, pod uvjetom da su na tržištu izdržali 24 mjeseca koliko traje razdoblje u kojem država sukcesivno isplaćuje novac za pojedini projekt.

Vlada i u svom odgovoru Pavličeku naglašava da se radi o složenoj mjeri koja podrazumijeva izvršavanje prethodnih aktivnosti koje su nužne za ispunjavanje kriterija za dodjelu potpora.