ZAGREB – Hrvatski sabor imenovao je u petak Tomislava Ćorića, bivšeg ministra gospodarstva, viceguvernerom Hrvatske narodne banke (HNB), za njegovo imenovanje glasovalo je 76 zastupnika, 41 je bio protiv.

Ćorić, rođen 1979. u Metkoviću, završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu, doktor je ekonomskih znanosti.

Sabor viceguvernere središnje banke imenuje na prijedlog svog Odbora za izbor i imenovanja, uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun.

Viceguverner je član Savjeta HNB-a, najvišeg tijela središnje banke, koje ima osam članova, guvernera, zamjenika guvernera i šest viceguvernera.

Guverner HNB-a je Boris Vujčić, njegova zamjenica Sandra Švaljek, a viceguverneri su Ivana Jakir Bajo, Michael Faulend, Bojan Fras, Slavko Tešija i Roman Šubić. Jedno je mjesto ostalo prazno prošle jeseni kada se Martina Drvar vratila u Europsku središnju banku.

Članovi Savjeta imenuju se na šest godina, moraju biti hrvatski državljani s priznatim osobnim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnom području.

Na osobni zahtjev, Sabor je razriješio Nevena Bosilja dužnosti vanjskog člana Odbora za medije.

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim se proračunski prihodi povećavaju za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi, a odbijena je većine od 70 -tak podnesenih amandmana.

Projicirani proračunski deficit bit će tako povećan s prvotno planiranih 2,6 na 2,8 posto.

Rashodi su rebalansom najviše povećani za zdravstvo, oko 4 milijarde kuna , a slijede mirovine i mirovinska primanja.

Među dva amandmana, koje je saborska većina podržala, jest onaj HDZ-ovih zastupnika Ljubice Lukačić i Siniše Jenkača kojih se 15 milijuna kuna više osigurava za izgradnju i opremanje Nacionalnog centra za rehabilitaciju osoba sa oštećenjem kralježničke moždine u sklopu Varaždinskih toplica.

Podržan je amandman koji su podnijeli Branka Juričev Martinčev (HDZ) Josip Begonja (HDZ), nezavisni Hrvoje Zekanović i Franko Vidović (Socijaldemokrati) da se 200.000 kuna osigura za izradu idejnog rješenja u svrhu izrade Studije utjecaja na okoliš za izgradnju zračne luke Srce Dalmacije (Drniš/Šibenik).

Osim povećanih rashoda proračuna, izmjene će obuhvatiti i prihodovnu stranu uzimajući u obzir revidirane procjene za BDP i inflaciju. Vlada je naime snizila originalnu projiciranu stopu rasta BDP-a ove godine sa 4,4 na 3 posto a inflacije podignula s 2,6 na 7,8 posto.

Prihodi od poreza rastu za 3,6 posto, od doprinosa za 7,4 posto, a od posebnih poreza i trošarina za 2,4 posto.

Oporba nezadovoljna rebalansom 

Uoči glasovanja oporba je izrazila nezadovoljstvo rebalansom ocijenivši ga nerealnim, lošim , „preljevanjem iz šupljeg u prazno”, „punjenjem rupe bez dna, zdravstva”….

Uputili smo najviše amandmana od cjelokupne oporbe usmjerenih na konkretnu pomoć građanima, a Vlada ih je sve odbila, prigovorio je Nikola Grmoja u ime Kluba Mosta.

„Koruptivna klika na vlasti puni vlastiti džepove, ekstremne ljevica u Zagrebu bavi se klupicama i promjenom ljudske prirode, a nitko se ne bavi ključnim egzistencijalnim problemima”, ustvrdio je Grmoja.

Katarina Peović (Klub RF-a i HSS-a) kazala je da je riječ o „pretakanju iz šupljeg u prazno” bez da se stavlja naglasak na privredni razvoj niti socijalu osjetljivost.

Proračun nije dobar, povećava se deficit, kazao je Marin Lerotić (Klub IDS-a) a Ružica Vukovac (Za Pravednu Hrvatsku) ocijenila je da se milijarde ubrane poreznom represijom samo usmjeravaju u „rupu bez dna, zdravstvo i nabavu hrane čije sirovinsko podrijetlo ne znamo”.

Boris Lalovac (Klub SDP) smatra da je rebalans nerealan, navodeći probleme u građevinarstvu. Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) istaknuo je da ne sadrži mjere protiv inflacije, mjere za poljoprivredu a nema ni obnove. Slično misli i Damir Bajs (Klub Fokus i nezavisnih zastupnika). Da je nerealan i usmjerava sredstva u krive svrhe drži i Davor Dretar (DP).

Grozdana Perić (HDZ) naglasila je važnost i nužnost rebalansa, navodeći podatke o rastu BDP-a i zaposlenosti, te izazove koje donosi rat u Ukrajini, kao i rast plaća i mirovina, potpore poljoprivrednicima, popunjavanje zaliha.

Po hitnom postupku

Sabor je izglasao i Zakon o registru osoba s invaliditetom koji će omogućiti bolji obuhvat podataka o osobama s invaliditetom.

Po hitnom postupku donio je i Zakona o poticanju ulaganja, temeljem kojega će korisnici državnih potpora za poticanje ulaganja imati neke poštede kod realizacije projekata zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom.

Nekoliko zakonskih prijedloga upućeno je u drugo saborsko čitanje  među kojima izmjene  Zakona o Vladi kojima se predlaže ukidanje imuniteta članovima Vlade ako se radi o koruptivnom djelu za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.