CNN je donio ekskluzivnu ispovijest mlađeg ruskog časnika koji je odlučio odbiti borbu i napustiti položaj u Ukrajini. Tvrde da nije jedini, te da postoje dokazi kako je to učinilo više profesionalnih vojnika, ali i onih koji su mobilizirani.

“Bili smo prljavi i umorni. Ljudi oko nas su umirali. Nisam se želio osjećati kao da sam dio toga, ali bio sam dio toga”, ispričao je za CNN.

Ruske trupe se u Ukrajini, prema procjenama Pentagona i zapadnih obavještajnih službi, bore s velikim gubicima i niskim moralom. Časnik koji je razgovarao s CNN-om kaže da je bio dio masovnog gomilanja vojnika na zapadu Rusije. Dva dana prije početka invazije, u vrijeme dok su bili stacionirani u Krasnodaru, od njih je bez objašnjenja traženo da predaju mobitele.

Kaže da su te noći iscrtavali bijele pruge na vojnim vozilima, a potom je od njih traženo da na njima naslikaju slovo Z.

Bez kontakta s vanjskim svijetom

“Sljedeći dan su nas odveli na Krim. Iskreno rečeno, mislio sam da nećemo ići u Ukrajinu. Nisam mislio da će uopće doći do ovoga”, rekao je muškarac, dodajući kako je u međuvremenu invazija počela, a on i suborci, bez kontakta s vanjskim svijetom, uopće nisu bili svjesni što uopće rade tamo.

Dva dana kasnije i njima je naređeno da uđu u Ukrajinu.

Reuters

“Neki dečki su to odbili. Napisali su prijavu i otišli. Ne znam što im se dogodilo. Ostao sam. Ne znam zašto. Sutradan smo otišli”, rekao je i dodao da i dalje nisu znali cilj misije, a do njih nisu stigle čak ni Putinove tvrdnje da “Ukrajinu kao dio Rusije treba nacificirati”.

Prva scena koje se sjeća nakon prelaska granice su kutije s obrocima ruske vojske porazbacane svuda okolo i hrpa uništene opreme.

“Sjedio sam u kamionu i čvrsto uz sebe držao pištolj. Imao sam sa sobom pištolj i dvije granate. Kad smo se približili jednom selu, pred nas je iskočio čovjek s bičem u ruci i vrištati na nas. Umalo se popeo u kabinu u kojoj smo bili, oči su mu bile suzne od plača. To je ostavilo snažan dojam na mene. Drugog ili trećeg dana smo napadnuti minobacačima. Prvih tjedan dana sam bio u stanju teškog stresa. Samo bih legao i razmišljao, danas je 1. ožujka, sutra će biti 2. ožujka. Važno je živjeti još jedan dan”, ispričao je.

Kaže da su mnogi njegovi kolege imali slična razmišljanja. No raspoloženje kod mnogih bitno se popravilo kad im je rečeno da će uskoro biti isplaćeni bonusi za sudjelovanje u borbi. Kaže da su mnogi razmišljali da će tim novcem moći pokrpati dugove ili zatvoriti zajmove u bankama.

Pisana ostavka

Sugovornik CNN-a kaže da su nakon nekoliko tjedana raspoređen u pozadinu, na poslove popravka oštećene opreme. Tamo su, dodaje, imali radio prijemnike i bili u prilici slušati vijesti.

“Tako sam saznao da se u Rusiji zatvaraju trgovine i da se gospodarstvo urušava. Osjećao sam se krivim zbog ovoga. Ali sam se osjećao još više krivim jer smo došli u Ukrajinu. Na kraju sam skupio snagu i otišao do zapovjednika napisati ostavku. On mi je prvo rekao da je to nemoguće, a poslije toga i da je to kazneno djelo izdaje. Ali ja sam stajao pri svom, a on mi je dao list papira i olovku”,  ispričao je i dodao da još ne zna kakve će posljedice snositi.

CNN je razgovarao s Valentinom Melinkovom, izvršnom tajnicom Saveza komiteta majki vojnika Rusije, koja svjedoči da ovakvih slučajeva ima još dosta.

“Glavni razlozi su psihološko stanje, a drugi moralna uvjerenja”, rekla je.

Masovni fenomen

Aleksej Tabalov, aktivist za ljudska prava i čelnik organizacije koja pomaže ročnicima kaže da je osobno pričao s još dvojicom vojnika koji su dali ostavku.

“Njih su bila dvojica, ali kažu da se iz njihove brigade odbilo boriti još 30 ljudi. U pisanim obrazloženjima ostavke najčešće pišu da prilikom potpisivanja ugovora nisu pristali sudjelovati u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, dodao je Tabalov.

Ukrajinska obavještajna služba tvrdi da je ovo sve češća pojava u ruskim postrojbama, primjerice, tvrde da u 150. motoriziranoj diviziji 8. armije Južnog vojnog okruga čak 60 do 70 posto vojnika odbija službu.

“Ne mogu reći da se radi o masovnom fenomenu, ali taj je fenomen prilično jak. Ako saberete sve podatke koje imaju druge organizacije, plus neizravne informacije s terena, brojka sigurno prelazi tisuću”, rekao je Tabalov za CNN.