RIJEKA – Nedostatak radne snage sve je veći problem iz godine u godinu, a posebice eskalira s dolaskom turističke sezone.

Tako u cijeloj Hrvatskoj, uoči glavne sezone turističkom sektoru nedostaje minimalno 15 tisuća radnika, dok bi Primorsko-goranskoj županiji dobro došlo tri tisuće radnika, i to uglavnom konobara, kuhara, pomoćnih radnika u kuhinji te sobarica i čistačica.

Problem u pronalasku djelatnika pritom nemaju samo poslodavci i vlasnici ugostiteljskih i smještajnih objekata u turističkim destinacijama duž Kvarnera, već i brojni riječki ugostitelji.

O nedostatku djelatnika u ugostiteljstvu svjedoče brojni natpisi na vratima ugostiteljskih objekata u cijeloj Rijeci, od Trsata, preko Korza pa sve do Kantride, a potvrdili su nam to i sami vlasnici.

Svi ugostitelji složni su u tome da je oduvijek bilo teško naći djelatnike u njihovoj branši. Međutim, kažu, ove je godine to posebno izraženo.

Velika fluktuacija

– Imam osjećaj da samo u Rijeci nedostaje stotinjak konobara i konobarica, kazao je Dalibor Blagojević, vlasnik Fiorello Puba na Korzu.

Dodaje kako velik broj kolega traži djelatnike, ali se nitko ne javlja na oglase.

– Mi tražimo već dva mjeseca konobara, ali se nitko ne javlja. Mislim da nije stvar u visini plaće, niti uvjetima, već jednostavno u nedostatku ljudi. Mislim da će biti veselo ove, ali i u nadolazećim godinama, rekao je Blagojević.

– Nema radne snage, komentirala je Karmen Duda, čiji je sin vlasnik Caffe bara Set koji se nalazi u neposrednoj blizini riječke place.

Pojašnjava kako trenutno imaju dvojicu zaposlenih konobara, jednog na puno radno vrijeme, a drugog na pola radnog vremena te im je potreban još barem jedan zaposlenik.

– Radimo samo ujutro jer ne možemo naći konobara kako bismo radili i poslijepodnevnu smjenu. Radnika tražimo već mjesec dana, ali nitko se ne javlja, nema ih, kaže Duda.

Situaciju su nam potvrdili i djelatnici s kojima smo razgovarali, dajući nam njihovo viđenje problema, ali i osvrt na cjelokupnu situaciju posla u ugostiteljstvu.

Paola Uroda, djelatnica jednog popularnog riječkog kafića, komentirala je da, osim što nedostaje djelatnika, u ugostiteljstvu je teško pronaći i kvalitetnog radnika, posebno stoga što se radi o vrlo zahtjevnom zanimanju koji nimalo nije lagan.

– Svi kao ovlaš žele raditi, a kada dođu i trebaju raditi, velik broj odustane i traži lakši način za zaradu. U godinu dana otkad radim u objektu, promijenilo se sigurno desetak kolega.

U suštini, mislim da je teško naći radnika koji želi raditi i spreman je zaraditi svoju plaću, istaknula je Paola.

Poput nje, svoje su mišljenje izrazili i Korina i Erik koji dugi niz godina rade upravo u ugostiteljstvu. Premda nisu iz Rijeke, odlučili su ovdje potražiti posao, a oboje rade u kafiću Morski prasac na Kantridi te su, kažu, zadovoljni uvjetima i plaćom.

– Iz Umaga sam došla u Rijeku jer pruža puno više mogućnosti za mlade ljude.

Ovdje sam već šest godina, a kada bih trebala usporediti, mogu samo reći da je u Umagu izraženiji turizam te su sezone teške i naporne. Ovdje je puno ljepše i raditi i živjeti, kazala je Korina.

S njom se slaže i Erik Longin, student iz Zadra koji je odlučio ljeto provesti u Rijeci i vidjeti kako diše grad.

– Za sada sam zadovoljan i ugodno mi je raditi. Uvijek sam radio sezone i nemali broj ljetnih mjeseci proveo sam radeći upravo u ugostiteljstvu, kao konobar. Mogu reći da u Zadru situacija nije idilična.

Poslodavci sezonskim radnicima u početku obećaju brda i doline, a onda im pruže neadekvatan smještaj i ne isplate im dogovorene plaće.

Lakše je zaposliti Nepalce i Indijce te im dati minimalnu plaću i platiti smještaj, nego zaposliti lokalno stanovništvo i povećati im plaću, komentirao je Erik Longin.

Uloga države

Vlasnik i voditelj Morskog prasca, ali i još nekoliko ugostiteljskih objekata u Rijeci, Damir Čargonja Čarli kazao je kako do sada nije imao problema s pronalaskom zaposlenika i sezonskih radnika.

On se trudi imati stalne zaposlenike i stalne sezonske radnike te im u zimskim mjesecima isplaćuje minimalne plaće kako bi ih zadržao.

Trenutno, kaže, ima dovoljan broj djelatnika. Međutim, nada se da će u glavnim ljetnim mjesecima uspjeti pronaći nekolicinu studenata i srednjoškolaca za pomoćne poslove.

– Nedostatak radne snage općenito je problem turizma u Hrvatskoj, a vjerujem da će situacija s godinama biti sve teža, rekao je Čargonja.

Smatra da je za to djelomično kriva država koja nema konkretnu politiku zapošljavanja domaćeg stanovništva, ali i ugostitelji koji su olako shvaćali sezonske radnike.

Vjeruje da je dodatni problem stvorio i odlazak radnika u inozemstvo, ali i nesigurnost sezonskih radnika koji preko zime ostaju bez primanja.

– Dogodilo se da ljudi jednostavno ne žele prihvatiti uvjete i plaću te su otišli raditi izvan Hrvatske. Oni koji su ostali, poučeni iskustvom, traže bolje uvjete i plaće.

Što je u redu, ali je dovelo do toga da nam nedostaje ogroman broj djelatnika u turizmu, komentirao je Čargonja.

Zaključuje da bi ugostitelji trebali biti obazriviji prema radnicima. Isto tako, trebali bi gledati godinu dana unaprijed, a ne samo mjesec dana prije početka špice sezone.