Razgovaralo se i o planovima Hrvatske za pridruživanje schengenskom prostoru i europodručju, što povjerenik Hahn i EK snažno podupiru te ocjenjuju da Hrvatska ispunjava sve kriterije za članstvo.
povezane vijesti
- Plenković o nalozima ICC-a: Ne mogu se izjednačavati demokratska vlast i teroristi
- Plenković: Beroš se neće vraćati u Sabor; parlamentarna većina je stabilna i inicijativa oporbe nema izgleda za uspjeh
- Vlada odbija navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Plenkoviću kao neutemeljene
ZAGREB – Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima povjerenika Europske komisije za proračun i administraciju Johannesa Hahna, priopćeno je u petak iz Vlade.
Slijedom jučerašnje odluke Europske, komisije Hrvatskoj je i službeno produljen rok za korištenje sredstava EUSF-a za sanaciju štete od potresa u Zagrebu do kraja lipnja 2023. godine, što je usklađeno s razdobljem za korištenje alokacije zbog potresa na Banovini uslijed progresivne štete.
Zahvalivši Europskoj komisiji na prihvaćanju argumentacije koju je iznijela hrvatska Vlada, predsjednik Vlade i nadležni ministri izvijestili su povjerenika Hahna o poduzetim koracima za ubrzanje korištenja sredstava iz EUSF-a kako bi se dodijeljena alokacija uspješno izvršila u roku, kaže se u priopćenju.
Razgovaralo se i o planovima Hrvatske za pridruživanje schengenskom prostoru i europodručju, što povjerenik Hahn i EK snažno podupiru te ocjenjuju da Hrvatska ispunjava sve kriterije za članstvo.
Na sastanku su se predsjednik Vlade Plenković i povjerenik Hahn osvrnuli i na daljnju pomoć i solidarnost EU-a prema Ukrajini, energetsku krizu, kao i gospodarsku i financijsku situaciju u Hrvatskoj.
Predsjednik Vlade kazao je da, nakon snažnog oporavka u 2021., Hrvatska i u 2022. i 2023. nastavlja ići u smjeru gospodarskog rasta, smanjivanja javnog duga te financijske stabilnosti, što su potvrdile u svojim izvješćima i međunarodne agencije za dodjelu kreditnog rejtinga.
Predsjednik Vlade govorio je i o situaciju na jugoistoku Europe, s naglaskom na BiH te potrebu izmjene izbornog zakona kako bi se osigurala ravnopravnost i legitimna zastupljenost Hrvata kao konstitutivnog naroda, što je temelj da BiH bude funkcionalna i stabilna zemlja.
Uz predsjednika Vlade bili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.
