Novi Sad se užurbano priprema za 2021. godinu i preuzimanje titule Europske prijestolnice kulture, a koliko su dosad uspjeli učiniti i koliko je još posla pred njima, pitamo Nemanju Milenkovića, direktora projekta

– Najbolji odgovor na ovo pitanje je kroz jednostavno predstavljanje rezultata našeg rada, a koji nas svrstava među najbolje Europske prestonice kulture u ovoj fazi priprema. O tome svjedoči i ocjena panela Europske komisije, ali i samih građana Novog Sada. Od starta smo tako postavili mjerila našeg rada na taj način. Umesto subjektivnih dojmova, učinjeno zasnivamo na činjenicama nezavisnih stručnjaka kako inozemnih panelista tako i domaćih evaluatora.

S druge strane, kada postavite svoju viziju ambiciozno, kao što mi jesmo porukom »Početak Novog. Sada«, onda naravno da je još puno toga pred nama. No to nas ne plaši, jer Novi Sad je svoje dvije pobjedničke aplikacije za titule Omladinske prijestolnice Europe i Europske prijestolnice kulture poslao porukom »gađamo Mesec, ako i promašimo, pogodićemo zvezde«. I pobijedili smo.

Programski mostovi

Slogan Novog Sada kao Europske prijestolnice kulture jest »za nove mostove«, a vizija projekta je »Početak Novog. Sada!«.

– Gradimo nove mostove, simbolične i one stvarne, ali kroz viziju da je to »samo« »Početak Novog. Sada«. Odnosno, da titula EPK nije prilika za jednogodišnju manifestaciju, već za početak kontinuiranih pozitivnih promjena u našem gradu. Otuda pripremu i samu titulu gledamo iz vizure 2026. godine, do kad traje usvojena strategija razvoja kulture grada. Novi Sad 2021 – Europska prijestolnica kulture vodi se sloganom »Za nove mostove«, s idejom izgradnje novih mostova, suradnje i razmjene između umjetnika i organizacija iz Novog Sada i Srbije s kulturnom scenom regije i Europe. Okosnica programskog koncepta Novi Sad 2021 jesu četiri programska mosta, simbolično nazvana po postojećim novosadskim mostovima, odnosno prema vrijednostima koje grad želi razviti u kontekstu eurointegracija, prema uverenjima koje njeguje i nastoji podijeliti sa svim Europljanima. To su programski mostovi: Sloboda, Duga, Nada i Ljubav, kaže nam Nemanja Milenković.

Ovih dana na adresu Novog Sada 2021. pristigle su i pozitivne ocjene iz europskih institucija.

– Ponosni smo što se trud Novog Sada, kroz rad i zalaganje tima Novi Sad 2021, svih kulturnih organizacija i aktera, naših sugrađana, uloženih u pripremu za 2021. godinu sve više prepoznaje i vrednuje u inozemstvu. Dokaz za to su i pozitivne ocjene Panela nezavisnih stručnjaka Europske komisije koji se pohvalno izjasnio o napretku projekta. Pohvaljene su programska struktura, strateški razvoj kulturnog sektora, razvoj infrastrukture, projekti razvoja kapaciteta, uključivanje građana i europska dimenzija provedenih aktivnosti. Vjerujemo da je ovo za sve nas i sve Novosađane dodatni poticaj i vjetar u leđa da nastavimo s napornim radom i da uložimo dodatnu energiju i najbolje znanje da se Novi Sad 2021. godine predstavi kao jedna od najuspješnijih Europskih prijestolnica kulture, kaže nam Vuk Radulović, voditelj sektora razvoja programa.

Način života

Iako prestižnu titulu preuzimaju 2021., od planiranih osam pokrenuli su četiri platforme koje predstavljaju programsku osnovu.

– Umjetničko-programski koncept projekta Novi Sad 2021 – Europska prijestolnica kulture temelji se na osnovnim vrijednostima EU, kao što su ljudska prava, multikulturalnost, interkulturalni dijalog, ekološka svijest, mirovna politika. Programski narativ izgrađen je povezivanjem ovih vrijednosti s poviješću, kulturom i identitetom Novog Sada, opisanih u četiri programska mosta, od kojih svaki sadrži po dvije programske cjeline, odnosno dva programska luka. Most Ljubav s programskim lukovima Doček i Druga Europa slavi multikulturalnost grada i istražuje marginalizirane i alternativne, subkulturne izraze.

U okviru Mosta Slobode bavimo se mladima i pitanjem rodne ravnopravnosti kroz programske lukove Budućnost Europe i Heroine. Most Duga promovira vrijednosti pomirdbe i interkulturalnog dijaloga kroz programske cjeline Tvrđava mira i Seobe. Uvjerenje da je kultura način života afirmiramo kroz Kaleidoskop kulture s idejom grada-scene i programskim lukom Dunavsko more, stavljajući fokus na očuvanje životne sredine, a sve to pod pod okriljem Mosta Nada. Uzimajući u obzir kompleksnost realizacije takvog projekta, smatrali smo da je važno da odmah »pustimo u pogon« određene programske lukove, kako bismo predstavili sugrađanima programski koncept za 2021. godinu i senzibilizirali javnost u vezi s relevantnim pitanjima kojima se bavimo. U isto vrijeme, to je i produkcijska uvertira za godinu titule, jer upravo kroz ovaj proces mi osnažujemo naše produkcijske kapacitete, 

Baš kao i Rijeka, i Novi Sad radi na infrastrukturalnim projektima i obnavlja neke stare i napuštene tvornice koje pretvara u nova mjesta za kulturu poput tvornice Svilara, stare streljane, ali i kompleksa »Petar Drapšin«.

– Nakon 300 godina obnavlja se mali barokni gradić u podnožju Petrovaradinske tvrđave. Nakon 200 godina nekadašnju tvornicu za bojenje svile, odakle je počela industrijalizacija Novog Sada, prošle smo godine obnovili i otvorili kao jednu od šest budućih kulturnih stanica. Nakon 100 godina obnavljamo industrijski kompleks »Petar Drapšin« u budući Kreativni polis u funkciji kulturnih i kreativnih industrija. Nakon100 godina staru i obnovljenu streljanu »Eđšeg« transformirali smo u kulturnu stanicu. Na čitavo jedno stoljeće čekaju i Baletnaa i Muzička škola, koje će dobiti svoje nove reprezentativne prostore, a Novi Sad će po prvi put u svojoj povijesti dobiti i svoju Gradsku koncertnu dvoranu. Ako na sve to dodamo i projekt »Nova mesta«, koji kroz sudjelovanje građana mijenja nabolje različite dijelove urbanih cjelina u gradu, još lakše ćete razumjeti snagu vizije »Početak Novog. Sada«, ističe pak Jovan Podraščanin, koordinator infrastrukturalnih projekata za oblast Novi Sad.

Ideja vodilja

Te lokacije neće biti samo nova mjesta za kulturu, ona će kroz programe njegovati kulturno nasljeđe.

– Povezivanje prostora i programa za nas je od početka bila ideja vodilja. Svaki od gorenavedenih prostora je osmišljen i povezan s programom 2021. godine, ali i s planom što nakon titularne godine. Negdje se obnavlja tradicionalno kulturno nasljeđe, negdje industrijsko, u slučaju Eđšega i sportsko, a negdje se novoizgrađeni objekti grade na osnovu konteksta dijela grada u koji ih trajno smještamo. Sve skupa, želimo da ono što su nam ostavili preci obnoviti, ali da kroz različite umjetničke intervencije i tumačenja ostavimo novu vrijednost generacijama koje dolaze, naglašava Milica Rašković, voditeljica sektora podrške programa.

Važan cilj za Novi Sad je i decentralizacija kulturnih sadržaja.

– Novi Sad, kao i Rijeka, nije veliki grad, nekako je olako navikao da se većina stvari odvija u samom središtu. To se polako mijenja. Tu ideju smo započeli najprije s kulturnim stanicama Eđšeg i Svilara, koje su postale značajan prostor za kulturne sadržaje, aktiviranje građana i lokalne zajednice. Sljedeći korak je izgradnja kulturne stanice Klisa, u istoimenom dijelu grada, koji je među najudaljenijim u odnosu na sam centar i gdje pretežno živi romska nacionalna zajednica. Program će većim dijelom biti usmjeren k njihovim potrebama i idejama, kao pripadnicima nacionalne manjine i podršci lokalnim organizacijama, prilici da lokalna zajednica u tom dijelu grada sudjeluje u kreiranju nove kulturne scene grada. U planu su još dvije kulturne stanice, jedna na Novom naselju, najmlađem i također jednom od najudaljenijih dijelova grada od samog centra, kao i kulturna stanica u okviru Kreativnog polisa. Dio tog procesa decentralizacije je i izgradnja spomenute zgrade Baletne i Muzičke škole, koja isto tako nije u centru grada, već na Limanu – također jednom od mlađih dijelova grada izgrađenim tijekom ‘70. i ‘80. godina. Ako želimo da kultura bude način življenja, što nam je cilj, onda ona mora doprijeti do svakog pojedinca, u svaki dio grada, naglašava Milica Rašković.

U kontekstu decentralizacije, zanimljiva je i pokretna kulturna stanica Karavan.

– Pokretna kulturna stanica Karavan ima zadatak donijeti kulturu u sve dijelove Novog Sada, pokriti i zonu najstarijeg nacionalnog parka u bivšoj Jugoslaviji – Frušku goru. Tri općine koje se tamo nalaze: Irig, Sremski Karlovci i Beočin dio su našeg projekta i želimo da i oni ravnopravno sudjeluju u tituli. Karavan je prilagođen i ekološki, s obzirom na to da ima solarne panele, pa tako u svakom trenutku, na svakom mjestu, može kružiti gradom i okolinom i tako širiti »uvjerenje« da je kultura način života, kaže Marko Bumbić, koordinator programa kulturnih stanica.

Kultura zajedništva

Krajem kolovoza i u rujnu kreće drugo izdanje Kaleidoskopa kulture čiji je cilj predstavljanje kulture zajedništva.

– Kad govorimo o vrijednostima kao što su mir, zajedništvo i tolerancija, lako je pronaći zajednički jezik, pogotovo s nekim tko se cijeli život zalaže za mir, kao što to čini Yoko Ono.. Ona je simbol jednog vremena i kao mirovna aktivistkinja i kao umjetnica, stoga se njen rad nekako prirodno uklopio u četvrti programski luk Tvrđavu mira kojim želimo potvrditi Novi Sad kao simbol mira. Velika je čast da Novi Sad već sada, u sklopu priprema za godinu titule, ima djelo svjetske umjetnice postavljeno simbolično na Petrovaradinskoj tvrđavi, već dobro poznatom kulturnom nasljeđu, zaključuje Filip Ruvinov, voditelj sektora komunikacija.

Očekivanja i izazovi

Zanimljivo je da je Novi Sad zapravo prvi grad izvan Europske unije koji će biti prijestolnica kulture, dok je Rijeka prvi grad u Hrvatskoj koji će biti EPK. Pred oba grada su velika očekivanja.

– Raznolikost očekivanja različitih zainteresiranih grupa za ovakav projekt je jedan od najvećih izazova svakog EPK, pa tako i Novog Sada, a vjerujem i Rijeke. Jedno žele građani, drugo izvaninstitucionalna scena, treće ustanove kulture, četvrto turisti, peto političari, šesto panelisti… i kao što vidite, tome nema kraja. Baš zbog toga mi se i jesmo opredijelili za pristup činjenicima, a ne subjektivnim dojmovima.

Obavezali smo se na ispunjenje zadatih ciljeva iz strateški i kreativno promišljene natječajne knjige s kojim smo pobijedili, a ne na ispunjenje pojedinačnih želja. Želimo izaći u susret svima, ali ne i upasti u zamku metafore emotivne ucjene roditelja koji svoje neispunjene puste snove žele projecirati na djecu. Jesmo mlad tim, ali zrelo preuzimamo svoje obaveze, kao i odgovornost, ističe Nemanja Milenković.