SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER
Ministarstvo je zaprimilo čak 890 negativnih komentara djelatnika škola diljem Hrvatske, a pridružili su im se i ravnatelji, kao i mnogobrojni obrtnici.
povezane vijesti
- Ovo su cijene goriva u cijeloj Europi. Hrvatska je u “zlatnoj” sredini, a uvjerljivo najjeftiniji benzin je u Rusiji
- Hrvatska će igrati s Francuskom u četvrtfinalu Lige nacija, evo tko nas čeka u polufinalu
- Beroša će, izgledno, naslijediti ova istarska liječnica. Odlaze li u “paketu” još neki Plenkovićevi ministri?
RIJEKA – Danas ćemo objaviti očitovanje na komentare pristigle na e-savjetovanje prijedloga odluke o upisu učenika u prvi razred srednje škole. Neke stvari će se izmijeniti i revidirati, ali nećemo moći sve – najavio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs komentirajući činjenicu da prijedlog odluke o upisu u srednje škole nikada kao do sada nije izazvao lavinu burnih reakcija. Naime, tijekom e-savjetovanja Ministarstvo je zaprimilo čak 890 negativnih komentara djelatnika škola diljem Hrvatske, a pridružili su im se i ravnatelji, kao i mnogobrojni obrtnici, jer prema prijedlogu Ministarstva u srednjim školama ove bi godine trebalo biti gotovo 2 tisuće upisnih mjesta manje i to baš većinom u obrtničkim zanimanjima.
Takvu odluku Ministarstvo pravda provedenom analizom kojom su obuhvaćene protekle tri školske godine i koja je još u prosincu predstavljena osnivačima škola. Analiza pokazala da postoje značajna odstupanja od planova škola i osnivača te konačne realizacije upisa. Na razini Hrvatske to je odstupanje 20 posto, a u pojedinim županijama čak i 35 posto, što znači da je broj planiranih mjesta za upise i do 35 posto veći od stvarnog broja učenika koji će se upisati. Ta je analiza pokazala da svake godine na razini Hrvatske ostane 7.600 nepopunjenih mjesta. Za upis u pojedine deficitarne strukovne programe obrazovanja već godinama ne postoji dovoljan interes za upis, stoga se već godinama događa da se u te programe upisuje jako mali broj učenika ili se uopće ne upiše, što dovodi do velikih financijskih troškova te premale zainteresiranosti osnivača i poslodavaca za opremanjem škola koje provode puno strukovnih programa s malim brojem učenika.
Kako bi se prevenirale situacije da se učenici prijavljuju u programe obrazovanja za koje je već godinama evidentno da ne postoji dovoljan interes ni učenika, ni poslodavaca, Ministarstvo je svakoj županiji dalo preporuke o optimalnom broju razrednih odjela i učenika koje može planirati s ciljem optimizacije i racionalizacije sustava, posebice sustava strukovnog obrazovanja, objašnjavaju u Ministarstvu. Međutim, dio osnivača nije poslušao Ministarstvo, te je ove godine ukupno isplanirano 7.275 upisnih mjesta više od potreba, a onda je Ministarstvo u svom prijedlogu taj broj spustilo na 5.330 upisnih mjesta, što je i dalje više od broja učenika koji završavaju osnovnu školu.
To je jučer potvrdio i ministar napomenuvši da je najveći pritisak na strukovne programe, a kao primjer je iznio program ekonomije, koji ulazi u kategoriju suficitarnih zanimanja.
– Neki programi će se vratiti i duboko se nadam da će se to inzistiranje na upisima pojedinih programa koje se ponavlja poprilično dugo, a na kraju završi s nula upisanih učenika, ove godine upis i ostvariti. Svake godine se prijavljuje maksimalni broj programa, a na kraju se ne upiše niti jedan učenik. To ostaje kao svojevrsno opterećenje za nastavu gdje nema učenika. Ministartsvo je očekivalo da će županije i osnivači biti realniji u pristupima. Mi još uvijek cijelo vrijeme u Ministarstvu razgovaramo i nadam se da su svi oni svjesni toga da kada pustimo neke programe u koje se ne upiše niti jedno dijete da to ima i određene financijske repekusije iz državnog proračuna. Ne samo to, ovako mali srednjoškolski razredi nisu dobri za same učenike. Nekakav srednjoškolski razred s 3, 5 ili 10 učenika u maloj školi nije najidealnije mjesto za psiho-fizički razvoj učenika. Ono što je interesantno da u svim tim komentarima u javnoj raspravi nema niti jednog komentara roditelja, zaključio je ministar.