ZAGREB – Nakon apela pravobraniteljice za djecu za hitnim otvaranjem novih kapaciteta za smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, postalo je jasno da novi Aladrovićev zakon o udomiteljstvu, unatoč najavama, neće riješiti probleme u sustavu. Prema informacijama s terena, veće naknade za udomitelje nisu privukle nove udomitelje, niti su osigurale zbrinjavanje djece u udomiteljskim obiteljima, umjesto u instituciji. Štoviše, u nekim slavonskim županijama udomitelji i dalje napuštaju sustav.
Na području Primorsko-goranske županije od veljače, kad je zakon stupio na snagu, nitko nije iskazao interes za udomljavanjem djece, a udomitelja u čitavoj Hrvatskoj kronično nedostaje.

Zastarjeli sustav

– Nismo zabilježili pad udomitelja, ali ove mjere nisu ni približno dovoljne da bi privukle ljude u sustav. Povišicu od 800 kuna opskrbnine pojela nam je inflacija, a unatoč povećanju naknada, interesa za bavljenje udomiteljstvom nema, kaže Claudia Juranić Klarić, predsjednica udruge DAMDOM Rijeka. Trebalo bi, smatra, znatno podignuti iznos naknade za udomitelje i prijeći na novi vid udomiteljstva. »Ovo je zastarjeli sustav. Trebaju nam mladi, obrazovani udomitelji, treba ih dobro platiti da ih se privuče, jer se radi o poslu koji se radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini. A tu se ne radi samo o novcu, trebaš imati empatiju, biti stvoren za to da bi te netko motivirao da ostaviš posao i podijeliš svoj život s djetetom, zaključuje.
Primorsko-goranska županija jedina je u zemlji koja ima porast broja udomitelja u posljednjih 10 godina, no unatoč tome ne može odgovoriti na rastući pritisak za izmještanje djece iz rizičnih obitelji, upozorava Hana Rižovski Delogu iz Centra Izvor – Selce.
– Danas nemamo dovoljno udomitelja na području cijele Hrvatske. Činjenica je da treba razvijati druge usluge, kao što su organizirana stanovanja, gdje djeca žive s odgajataljima u manjoj zajednici. Država nije osigurala dovoljno takvih kapaciteta. Ne možete se osloniti na nove udomitelje, jer nikad ne znate koliko će ih se javiti tijekom godine, veli Rižovski Delogu koja se kao psiholog brine o 40 udomiteljskih obitelji. Na području županije udomljeno je, kaže, mnogo djece iz Istre, a zadnje dvije bebe stigle su iz Zagreba. Ključni je problem, podsjeća, sporost sustava, jer bi bebe trebale biti usvojene do treće godine života, a to se često ne događa.

Dom umjesto obitelji

Tako djeca djetinjstvo provode u domovima, umjesto u obitelji, unatoč procesu deinstitucionalizacije koji Hrvatska deklarativno provodi već 15-ak godina. Malo tko je zainteresiran za udomiteljstvo, koje se godinama zapostavljalo, a postojeći udomitelji na skrbi imaju i sedmero djece i više, iako bi po zakonu trebali imati maksimalno troje.
Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj je posvojeno 145 djece, što je najveći broj posvojene djece do sada u jednoj godini, a do 18. travnja ove godine posvojeno je 49 djece, navode u resornom Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Djece koja trebaju dom i obitelj daleko je više. Na dan 31. ožujka 2022. u Hrvatskoj je iz bioloških obitelji ukupno izdvojeno 3.239 djece, od kojih je njih 1.914 smješteno u udomiteljske obitelji. U dječjim domovima smješteno je 653 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, dok je za samo njih 236 osiguran smještaj u malim stambenim zajednicama.
Pravobraniteljica za djecu u svom se upozorenju, kažu, osvrtala na situaciju iz 2021. godine, kad su se zakonske izmjene tek pripremale.
– U Izvješću pravobraniteljice za djecu u 2021. zaključeno je da se povećao broj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koja se nalaze na smještaju i organiziranom stanovanju u ustanovama te upućuje na nužnost osiguravanja kvalitetnijih i učinkovitijih usluga podrške obiteljima s djecom i povećanja broja udomiteljskih obitelji. Upravo u tom smjeru su doneseni strateški dokumenti kao što je Nacionalni plan za razvoj socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine i aktivnosti Ministarstva koje se provode u području udomiteljstva, poručuju.

Djeca u opasnosti

U nedostatku smještajnih kapaciteta, deseci djece nalaze se u riziku u vlastitim obiteljima gdje su izložena nasilju ili zanemarivanju. Dok pravobraniteljica poziva na hitno osiguranje kapaciteta za njihov smještaj, iz ministarstva poručuju da je u tijeku reorganizacija unutar ustanova za djecu kako bi se osigurali potrebni prostorni i ljudski resursi.
– Radi unapređenja skrbi o djeci, dodatne napore usmjeravamo prema razvoju socijalnih usluga u zajednici i usluga podrške obiteljima u riziku s ciljem prevencije institucionalizacije i smanjenja broja korisnika na smještaju. Posebnu pozornost posvećujemo povećanju broja udomiteljskih obitelji za djecu najmlađe životne dobi, uz stručnu psihosocijalnu podršku udomiteljima, zaključuju u resornom ministarstvu.
Udomitelji pak poručuju da je bivši ministar Aladrović napravio minimalni finacijski pomak, ali nije stvorio uvjete da se sustav udomiteljstva razvije u toj mjeri da pokrije potrebe sve većeg broja djece u Hrvatskoj koja u vlastitoj obitelji žive u riziku za zdravlje, a ponekad i za život.