RIJEKA – Iskorištavanje energije Sunca godinama bilježi konstantan rast i dobiva važnu ulogu u elektroenergetskom sustavu većine zemalja. Tehnologije fotonaponskih ćelija i koncentrirane Sunčeve energije ubrzano se razvijaju, a ulaganja investitora postaju sve veća. Za očekivati je da će iskorištavanje obnovljivih izvora energije, pa tako i energije Sunca, konstantno rasti, ponajviše zbog zadanih ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova i povećanja upotrebe električne energije iz obnovljivih izvora energije. Cilj je smanjenje cijene obnovljivih izvora energije, te smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima koja postaju sve skuplja. Da obnovljivi izvori energije imaju mnogobrojne prednosti za gospodarski razvoj Primorsko-goranske županije, te da se njihovim korištenjem povećava sigurnost opskrbe energijom i povećava energetska neovisnost, davnih je godina prepoznato u Zavodu za prostorno uređenje PGŽ-a. Ravnatelj Zavoda, Adam Butigan naglašava da se PGŽ opredijelio za korištenje obnovljivih izvora energije i promicanje ekološki prihvatljivih energetskih rješenja. Naime, korištenje obnovljivih izvora energije kao jedne od mjera razvoja zelenog gospodarstva provodi se planiranjem razvoja solarnih elektrana u okviru prostorno-planske dokumentacije i pripremom projektne dokumentacije za izgradnju. Stoga je Prostornim planom PGŽ-a iz 2013. godine određeno 6 sunčanih elektrana građevinama od županijskog interesa i za njih su određeni uvjeti gradnje. Na taj način olakšano je ishođenje lokacijskih dozvola i potaknuto investiranje u njihovu izgradnju.

Creske elektrane

Zavod također u cilju realizacije planiranih sunčanih elektrana iz Prostornog plana PGŽ-a, koordinira izradu cjelokupne projektne dokumentacije za ishođenje lokacijskih dozvola za trenutno tri sunčane elektrane, te su za dvije sunčane elektrane na otoku Cresu ishođene lokacijske dozvole, a ubrzo se očekuje i podnošenje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole i za treću sunčanu elektranu. Kako bi se ubrzao postupak njihove izgradnje i smanjio pritisak na prostor, Zavod za prostorno uređenje PGŽ-a otišao je korak dalje: nametnula se ideja utvrđivanja potencijala gradnje malih sunčanih elektrana na krovovima postojećih zgrada u građevinskim područjima naselja i građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja. Sukladno tome, radi stvaranja standardiziranog okvira za utvrđivanje solarnog potencijala ciljanog područja naselja, Zavod trenutno dovršava Smjernice za analizu krovova za postavljanje malih sunčanih elektrana čiji je cilj jednostavno određivanje isplativosti postavljanja malih solarnih elektrana na krovovima te, u drugom koraku, izračunati fotonaponski potencijal solarne elektrane na određenom krovu ili na više krovova na određenom području. Po dovršetku izrade, Smjernice će biti prezentirane općinama i gradovima, ali i svim zainteresiranim vlasnicima objekata.

– Treba istaknuti da energetska tranzicija predstavlja okosnicu borbe protiv klimatskih promjena, štiteći pritom društvo u cjelini od negativnih učinaka ovisnosti o fosilnim izvorima energije, a koje onda u kombinaciji s energetskom neučinkovitošću ima brojne negativne učinke, kontinuirani porast cijena energije i energenata, ovisnost o uvozu, lokalno i globalno zagađenje, kaže Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner.

Obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i promjene navika proizvodnje i potrošnje zajedno pružaju rješenje za stvaranje energetske neovisnosti, jačanje otpornosti tržišta energije na porast cijena fosilnih goriva na globalnom tržištu, te pružaju mogućnost za korištenje lokalno dostupnih resursa. S obzirom na resurse koje RH ima i u potencijalu vjetra i sunčeve energije, to može biti dodatna prilika za jačanje i pozicioniranje hrvatskog gospodarstva i otvaranje velikog broja novih radnih mjesta.

Darko Jardas / Foto Vedran KARUZA

Najbrži prst

Nažalost natječaji i pozivi koje provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a koji doprinose energetskoj tranziciji, u svojoj osnovi su dobri, ali u praksi se pokazalo da zbog njihove neredovitosti i nepredvidivosti, odnosno neizvjesnosti zbog nesretnog »najbržeg prsta«, dolazi do narušavanja tržišne ravnoteže, naglih porasta cijena usluga i materijala. Poduzetnici ne mogu planirati svoje poslovanje, a građani i investitori ne ulažu između poziva, već projekti stoje i po nekoliko godina, u iščekivanju novih sufinanciranja. Izuzetno bi bilo važno da građani prepoznaju svoju novu ulogu »prosumera« dakle u isto vrijeme i proizvođača i potrošača vlastite energije što je ujedno put prema decentralizaciji i demokratizaciji upravljanja vlastitom energijom koja se prvenstveno troši uz najmanje gubitke na mjestu proizvodnje. U tom smislu se očekuje vrlo skoro osnivanje energetskih zajednica građana koje će moći i međusobno dijeliti novoproizvedenu električnu energiju.

– Na sektor kućanstva otpada približno 35 posto ukupne neposredne potrošnje energije u Hrvatskoj. Kako bi se adekvatno adresirao izazov tranzicije i ovog sektora, nužno je ubrzati investicije kako u energetsku učinkovitost sektora zgradarstva, tako i u obnovljive izvore i učinkovitost na strani proizvodnje i distribucije energije za grijanje i hlađenje, kaže Jardas.