Trgovinski embargo koji već nevjerojatnih šest desetljeća SAD provodi nad Kubom jer im se ne sviđa politički sustav jedne suverene države, osudio je ovu otočku karipsku zemlju ne na bijedu, ali na trajno siromaštvo svakako. Emabrgo pritišće državnu ekonomiju, ali i privatne financije Kubanaca koji, primjerice, u svojoj zemlji zbog embarga ne mogu dobiti bankovne kartice kojima se može plaćati u inozemstvu, fizički ili online.

Isključenje iz međunarodnih financijskih tokova zbog diktata SAD-a bila je dosljedno provođeno, no s radikalnim promjenama u financijskom sustavu, odnosno pojavom alternativnih načina plaćanja i kriptovaluta, Kubi se otvorio prostor da zaobiđu sankcije.

U skladu s tim, nije posve neočekivana vijest da je Središnja banka Kube u utorak regulirala odnosno propisala načine na koji pružatelji usluga mogu poslovati virtualnom imovinom. Ovo je drugi službeni korak kubanskih vlasti po tom pitanju, jer su prošle dozvolila da za osobne potrebe Kubanaci mogu vršiti transakcije kriptovalutama, što im je prilično važno jer mnogi primaju doznake iz inozemstva. 

Središnja banka je preko službenih novina vlade priopćila da će razmotriti zakonitost, socioekonomski interes i karakteristike projekta svakog zahtjeva prije izdavanja licence za poslovanje kriptovalutama, koja bi u početku vrijedila godinu dana.

Kineske komunističke vlasti odavno su shvatile da će zadržati punu političku kontrolu i monopol bez sankcija zapada ako otvore ekonomiju na kapitalističkim temeljima, sad i Kuba polako prihvaća neke od tih postulata i prihvaća tezu koja se dokazala u Kini, Saudijskoj Arabiji i još nekim državama u kojima nema ni „d“ od demokracije, da je borba za ljudska prava i višestranačje samo dimna zavjesa. Svakom državom može vladati i crni vrag ako to odgovara američkim interesima, napose onim ekonomskim. Ponosni i tvrdoglavi Kubanci doduše i dalje brane svoj slabo uspješni ekonomski model u kojem nema bogatih, ali svi imaju zagarantiran krov nad glavom, kvalitetno besplatno zdravstvo i školovanje, no počinju koristiti kapitalističke poslovne novotarije koje i same zaobilaze tradicionalna ekonomska i financijska pravila. Kriptovalute su im po tom pitanju idealne, jer se poslovanje njima temelji na principima decentralizacije, anonimnosti, zaobilaženja kontrole kapitala i izbacivanja posrednika kod transakcija.

Za priču šire mogućnosti oslanjanja na kriptovalute, morali su postojati određeni tehnički preduvjeti koji su u većini dijelova svijeta, pa i onim najsiromašnijim, samorazumljivi, no na Kubi nisu. Tako je Kuba tek prije tri godine uvela mobilni internet za svoje građane, što je bio osnovni uvjet za mogućnost transakcija kriptovalutama.

“Ako središnja banka stvara pravni okvir prilagođen kriptovalutama, to je zato što su već odlučili da to može donijeti dobrobit zemlji” – prenosi Reuters riječi Pavela Vidala, bivšeg ekonomista središnje kubanske banke koji predaje na kolumbijskom sveučilištu Pontificia Javeriana u Caliju.

Vidal sumnja da će Kuba stopama Salvadora, još jedne latino-američke države kojoj je dozlogrdilo igrati po američkim ekonomskim pravilima i vezati ekonomiju uz dolar, pa je kao prva na svijetu uvela bitcoin kao službenu valutu u zemlju i čini se da im zasad ide sasvim dobro.

Po Vidalu, svaka ušteda za zemlju poput Kube je velika stvar. Po sadašnjim pravilima i pravilima embarga, Kuba i Kubanci plaćaju visoku „maržu“ na međunarodne trgovinske transkacije i doznake iz inozemstva koje nisu male. Sigurno je da su doznake Kubanaca iz inozemstva rodbini na Kubi treći najveći izvor prihoda novca na Kubu poslije uslužnih i turističkih djelatnosti, a procjenjuje se da je u novcu to oko 3 i pol milijarde dolara svake godine. To je preko 3 posto kubanskog bruto domaćeg proizvoda, inače gotovo dvostruko većeg nego hrvatskog. Kad se gleda po glavi stanovnika, Kuba ima gotovo dvostruko manji BDP od Hrvatske, no i takva kakvu je zapad obično opisuje – jadna i siromašna – ima razinu BDP-a po glavi stanovnika u razini naših susjeda Srbije i Crne Gore i mnogo viši od jedne Bosne i Hercegovine.

U svakom slučaju, Središnja banka Kube ozakonila je transakcije kriptovalutama jer tako može samo dobiti i ublažiti ekonomski embargo, a da ne klekne pred ikim. Računica je zapravo jednostavna, uštedjet će velik novac već i ako samo dolarske doznake iz inozemstva i dolarske međunarodne trgovinske transakcije zamijene bitcoinom ili nekom drugom valutom.