Ekonomistica Marijana Ivanov gostovala je u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna” te rekla kako su dosadašnje stope inflacije tek malim dijelom uključile učinke rata u Ukrajini na rast cijena. Tek u travnju i svibnju to će se vidjeti, a to znači dodatni rast cijena u narednom razdoblju, javlja HRT.

Prema procjenama Svjetske banke slijedi kriza unutar krize u kojoj će najviše stradati najsiromašniji. Hrvatska je jedna od siromašnijih zemalja Europske unije i spadamo u zemlje u kojima se jako puno troši na režije i hranu, a to je jedan od pokazatelja siromaštva.

Marijana Ivanov je naglasila kako svaka kriza pa i ovaj scenarij koji se odvija, više pogađa osobe s nižim dohocima, kućanstva koja su ionako na rubu, koja sav dohodak troše pa ih inflacija daleko više pogađa te one kojima većina odlazi na hranu i režije, tako da su najugroženije skupine zbog inflacije.

– To su više osobe koje rade na radnim mjestima koje su pod cikličkim utjecajem gdje će smanjenje opsega posla puno češće dovoditi do smanjenja zaposlenosti. Osvrnula bih se više na projekcije MMF-a u kontekstu što očekujemo u nastavku godine i 2023. godinu. MMF je snizio očekivanje stope rasta, međutim, te stope rasta su i dalje pozitivne. U stvarnosti, mi nismo u stanju da bi se trebala dogoditi recesija niti ove godine. Vjerojatno ćemo je još izbjeći i sljedeće godine. Imamo usporavanje rasta, imamo nepovoljne efekte na raspoloživ dohodak i potrošnju zbog inflacije. Isto tako, izvoznici su pod udarom, industrija je u Hrvatskoj i diljem svijeta pod udarom loše gospodarske situacije zbog rata u Ukrajini, istaknula je.

Rekla je kako je inflacija krenula u ovo doba prošle godine.

– Otad bilježimo značajan rast cijena, uglavnom je to bio udar rasta cijena energenata, ali rast cijena metala, hrane – osnovnih žitarica. Ukrajinska situacija je stvari samo dodatno pogoršala, tako da su energentima zabilježeni dodatni rast cijena. Neki su metali postali nedostupni, strahujmo hoće li biti dovoljno tih energenata, rekla je.

Dodala je kako zbog ekonomskih faktora ograničenja, ali i spekulacija da bi moglo doći do raznih nestašica, imamo taj rast cijena i udar na inflaciju koji traje, a značajno se prenosi na cijenu svih dobara pa i usluga.

– Usluge još značajno nisu porasle kao što su porasle cijene roba, a to znači da nas rast cijena usluga još čeka. Vjerojatno u nastavku ove godine. Dosadašnje stope inflacije dosad su tek malim dijelom uključile učinke rata u Ukrajini na rast cijena. Tek u travnju i svibnju to će se vidjeti, a to znači dodatni rast cijena u narednom razdoblju, rekla je.

Smatra kako će se u drugom dijelu godine stope inflacije prirodno smanjiti, iako će rast cijena i dalje postojati. U nastavku godine bit će dosta snažan.

– Ekonomska moć većeg dijela stanovništva nije dostatna za velike kupovine. Oni koji moraju kupiti i imaju sredstva za kupiti, priča je uvijek ista – kupite dok ne poskupi. Što znači da se kupnja događa ranije, a ne odgađa zato što postoje izgledi za rast cijena. Ovo ekonomsko usporavanje rasta sigurno će smanjiti kupovnu moć, rekla je Ivanov.

Dodala je kako za jesen čekamo urode različitih žitarica o čemu će ovisiti cijena hrane u nastavku ove godine.

– Jesen je u tom smislu puna očekivanja. Ako će cijena energenata ostati visoke, onda ćemo puno više strahovati od zime jer nam troškovi grijanja rastu, rekla je.