Dobra startna pozicija za sezonu. Cijene u hotelima već su i lani bile 22 posto veće nego 2019.

NL arhiva

Najveće povećanje cijena lani hoteli su uspjeli ostvariti jer je prvi put došla nova klijentela koja je bila spremna više platiti i uživati u blagodatima većeg mira te bolje usluge, kaže Sandra Janković, dekanica FMTU-a

povezane vijesti

Na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji održano okupljanje Alumni studenata
Ni ljepota prirode, ni kvaliteta usluge nego – cijena! Turistički stručnjaci upozoravaju da gosti imaju novi prioritet
Đir po riječkoj placi: Špinat i raštika po 5 eura, mladi krumpir se cijeni 2 eura

RIJEKA – Hrvatski hoteli lani su ostvarili rast prosječne cijene od čak 22 posto u odnosu na pretpandemijsku razinu. Cijene su rasle i u kampovima, dok su u marinama ostale ispod razine prije COVID-19. Ipak, unatoč najvećem rastu cijena, hoteli su u konačnici imali i najveći zaostatak za prihodima po smještajnoj jedinici u odnosu na 2019., i to za čak 38 posto. Pokazuju to podaci nove analize rezultata »benchmarkinga«, odnosno usporedbe hotela, kampova i marina u Hrvatskoj- Turizam 2021. u Hrvatskoj. Usporedbu rezultata poslovanja u sektoru napravili su stručnjaci Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU) Opatija i konzultantske tvrtke BlueRock Consulting.

Prof. dr. sc. Sandra Janković, dekanica FMTU-a, kazala je kako ostvareni rezultati u 2021. ukazuju na brz oporavak i dobru startnu poziciju hrvatskog turističkog sektora za 2022. u odnosu na konkurente na Mediteranu.

– I to iako su hoteli još daleko od rezultata iz 2019., ostvarivši čak 38 posto manje prihode po raspoloživoj smještajnoj jedinici, ali uz značajan rast prosječnih cijena soba od čak 22 posto, kazala je prof. dr. sc. Janković te dodala kako, za razliku od hotela, kampovi i marine bilježe svega 6 odnosno 5 posto manje rezultate u odnosu na 2019. Pri čemu su kampovi lani uspjeli povećati cijene za 6 posto u odnosu na 2019., dok marine još nisu uspjele ostvariti prosječne cijene iz 2019., već su cijene vezova u prosjeku lani bile 4 posto niže.

Povratak na model »sunce i more«

Hrvatska je 2021., u još jednoj COVID-godini, ostvarila 23 posto manje noćenja u odnosu na 2019. Takav rezultat pokazuje da je 2020., kada je svjetska zdravstvena kriza prisilno smanjila volumen turističkog prometa i opterećenje na hrvatsko more te omogućila nešto drukčije iskustvo odmora u Hrvatskoj, bila samo iznimka, te se očekuje povratak na stari model turizma velikog volumena, ovisan o suncu i moru. Primjetan je povratak tradicionalnih gostiju s drive-in tržišta, dok je povratak fly-in gostiju još daleko od 2019., sukladno globalnom stanju u kojem su još uvijek bile na snazi restrikcije u putovanjima, posebno izvan Europe. A radi toga najveće gubitke i dalje bilježe destinacije koje ovise o fly-in gostima, Dubrovnik i Zagreb.

Krizne mjere

Zanimljivo je kako su, dakle, u kampovima, s obzirom na znatno bolje zauzeće, i uz manji rast cijena nego je to bilo lani u hotelima, uspjeli ostvariti znatno manji pad prihoda po smještajnoj jedinici. Lanjska je godina, pak, u marinama, i uz niže prosječne cijene nego 2019., donijela najmanji zaostatak u prihodima po vezu u odnosu na 2019., i to samo pet posto. Ovi podaci pokazuju kako je prosječna dnevna cijena veza lani u Hrvatskoj bila 16 eura. Marine su tako pokazale najveću otpornost i najbrže se oporavile ostvarivši i samo jedan posto manju iskorištenost, zahvaljujući stalnim vezovima.
Iako su hoteli lani najviše zaostali po prihodu po sobi, razlika ima među onima više i niže kvalitete.
Lani su, kao i 2020., hoteli više dodane vrijednosti, dakle, oni s četiri i pet zvjezdica, ostvarivali bolje rezultate po svim ključnim pokazateljima. Tako su u Hrvatskoj, primjerice, gosti hotelsku sobu u hotelu s pet zvjezdica plaćali 171 euro, a u hotelu s četiri zvjezdice 116 eura.
Isto tako, 2021. je, zahvaljujući nizu kriznih mjera, od optimizacije troškova i odgode investicijskih ciklusa do zadržavanja dobiti i aktivacije kriznih poticaja, dobit prije poreza, amortizacije i kamata hotelskih kompanija većinom rasla unatoč još uvijek niskim prihodima temeljenim primarno na manjem volumenu.
– Najveće povećanje cijena lani hoteli su uspjeli ostvariti zbog toga što je u Hrvatsku po prvi put došla nova klijentela koja je bila spremna više platiti i uživati u blagodatima manje iskorištenosti i većeg mira te bolje usluge. I oni su tu profitirali. Ali i uz poskupljenje od 22 posto u odnosu na 2019. hoteli zbog manje zauzetosti ipak nisu ostvarili financijski rezultat iz 2019., već zaostaju 38 posto, rekla je prof. dr. sc. Janković te ukazala kako će ove godine pred svim subjektima u turizmu biti izazov ostvariti prošlogodišnje ključne pokazatelje poslovanja, posebno mjerene u bruto rezultatu, s obzirom na najavljeni rast troškova rada, ali i generalno uslijed inflacije rasta operativnih troškova poslovanja. Isto tako, Hrvatska je temeljem najviše ljetne sezonalnosti na Mediteranu u 2021. ostvarila manje gubitke od mediteranskog prosjeka, dok se ove godine očekuje povratak mediteranskih konkurenata.

Mobilna kućica u prosjeku je skuplja od hotela s 4 zvjezdice

Broj kampova se u 2021. povećao, a posebno s naglaskom na veći broj operativnih kampova tijekom zime. Kampovi su pokazali veliku otpornost, posebno u segmentu mobilnih kućica. Mobilne kućice kao proizvod više dodane vrijednosti potpuno su se oporavile od krize, te su u 2021. ostvarile 4 posto viši prosječan prihod po jedinici od 2019.
Ono što je svakako za istaknuti jest to da su mobilne kućice s prosječnom dnevnom cijenom od 134 eura ostvarile bolji rezultat od prosjeka hotela s četiri zvjezdice koji iznosi 116 eura.
– Mobilna kućica ostvaruje, dakle, veću prosječnu cijenu nego hotel s četiri zvjezdice. A investicija je vjerojatno puno manja te povrat investicije puno brži nego u hotel. Mobilnih kućica još uvijek ima manje nego što ima hotela i jasno da je potražnja za njima velika, a sigurno da je tu potražnju i pandemija dodatno potencirala. Općenito, kampovi su u 2020. imali značajan pad, ali su se lani u velikom dijelu oporavili, i nekako su imali najviše benefita u 2021., te se od njih puno i očekuje u 2022. To je jedan segment koji raste. Rast broja novih kampova, pogotovo malih kampova, uz prenamjenu iz parcela u mobilne kućice, velik je trend, pojasnila je prof. dr. sc. Sandra Janković, dekanica FMTU-a, te dodala kako se, pak, hrvatske marine baziraju u pravilu na stalnom vezu, te zapravo imamo jako malo tranzitnih marina i zbog toga kod njih lani nije došlo do nekih velikih oscilacija.

Veće plaće

– Što se tiče ove godine, izazov je sigurno opravdati cijene koje su postignute prošle godine jer je pitanje hoćemo li s velikom potražnjom za kadrovima osigurati i traženu kvalitetu usluge. Sigurno je da će biti ulaz novih kadrova koji neće biti spremni i educirani, pogotovo s vanjskih tržišta i koje treba pripremiti na vrijeme. Jer ove cijene, pogotovo na razini pet zvjezdica, traže prije svega vrhunsku uslugu. I tu je sada pitanje hoćemo li te cijene uspjeti opravdati vrhunskom uslugom u 2022. Potom, jasno da je tu i pitanje toga kako će se razvijati ratni sukob u Ukrajini. Izostat će dio tržišta, osobito aviodestinacije, jer će gosti ponovo tražiti destinacije koje su im dostupne automobilom kako bi se u slučaju potrebe brzo mogli vratiti kući. Treća bitna stavka je i povećanje troškova. Naime, hotelske kompanije najavljuju veće plaće da bi privukle kadrove, dakle troškovi rada će sigurno rasti. Ali i troškovi inputa, od namirnica do energenata, tako da će morati rasti i cijene smještajnih jedinica ako će se ostvariti barem zadovoljavajuća profitabilnost. A prosječna cijena sobe je, znamo, već lani rasla, rekla je prof. dr. sc. Janković te ukazala kako konkurencija na Mediteranu nije imala takav rast cijena kao Hrvatska, paralelno su ostvarili puno veće gubitke u prosječnim prihodima i puno manju zauzetost kapaciteta. Jedina zemlja u kojoj su prosječne cijene smještaja lani rasle je bila još Turska, no imala je manji rast cijena nego Hrvatska.
Ako se sve ovo uzme u obzir, dade se zaključiti kako će, prvenstveno hotelijerima, ove godine biti možda još i teže ostvariti profitabilno poslovanje nego lani kada je Hrvatska bila u puno boljoj situaciji od svih mediteranskih konkurenata. Upast će u škare u kojim ih s jedne strane stišću vraćanje konkurencije i već lani povećane cijene, s druge povećanje troškova radne snage i svih ostalih troškova. To će doista ove sezone pred sektor staviti jako velik izazov. A možda čak i financijski zahtjevniju turističku godinu nego lani.