Batoglavac je tipična riba bentosa što znači da je sa svim životnim navikama i potrebama vezan uz morsko dno. Premda u Mediteranu i Atlantiku zalazi i do 500 metara dubine u našem ga moru nalazimo na dubinama od 5 do 80 metara i to nad obraslim, pjeskovito ljušturastim dnom, s tim da samo nedorasli primjerci prilaze plitkom uzobalnom moru.
povezane vijesti
Malo je riba koje na ješku nasrću tako pohlepno kao batoglavac. Svojim velikim ustima gotovo uvijek u potpunosti usisa naješkanu udicu tako da je kontra gotovo nepotrebna i služi uglavnom samo kao potvrda kačenja.
Bokador, okan, surać, divji arbun, tek su neki od brojnih narodnih naziva koji prate ovu ribu pri čemu su svi ti nazivi vrlo opravdani. Bokadorom ga zovu jer uistinu ima zlatasta usta (tal. bócca di oro – zlatna usta), okan jer uistinu ima veliko oko premda ga ne treba brkati s rumencem okanom koji je druga vrsta, surać ima upravo onu neodređenu ‘suru’ boju, a divji arbun izgleda baš kao križanac bugve i arbuna. Naravno sve je to jedna riba – batoglavac (Pagellus acarne, Risso, 1826).
Iako batoglavac naraste do 35 centimetara i može težiti pola kilograma, prosječna lovna težina za ovu vrstu ne prelazi 0,06 kilograma.
Ima izduljeno bočno spljošteno tijelo s vidljivom i pravilno položenom bočnom prugom koja se pruža od škržnog zaklopca do repa. Oko mu je veliko i istaknuto. Peraje su skladne i dobro razvijene crvenkasto-sivkaste boje.
Tijelo mu je crvenkasto-smećkasto-sivo, prema trbuhu srebrno.
Batoglavac je tipična riba bentosa što znači da je sa svim životnim navikama i potrebama vezan uz morsko dno. Premda u Mediteranu i Atlantiku zalazi i do 500 metara dubine u našem ga moru nalazimo na dubinama od 5 do 80 metara i to nad obraslim, pjeskovito ljušturastim dnom, s tim da samo nedorasli primjerci prilaze plitkom uzobalnom moru.
Mrijesti se krajem ljeta, a spolnu zrelost postiže sa 16 centimetara duljine.
Zakon ovu vrstu štiti zbog čega se svi ulovljeni primjerci kraći od 17 centimetara mora vratiti u more.
