ZAGREB – Iznos od oko 13 milijuna kuna utrošen na autorske honorare nastavnika te na udžbenike i opremu u okviru eksperimentalne provedbe »Škole za život« umjesto Europskog socijalnog fonda podmirit će hrvatski proračun, jer su nadležne europske institucije procijenile da postupci kojima je dodijeljen taj novac nisu bili dovoljno transparentni. Radi se o oko 10 posto ukupnog troška projekta, koji je stajao 115 milijuna kuna, a EU ga neće pokriti jer ga smatra »neprihvatljivim troškom«.

Nešto više od polovine spomenutog iznosa odnosi se na autorske honorare 80-ak nastavnika uključenih u rad na projektu koji su po ocjeni nadležnih kontrolnih tijela birani netransparentno, prema nejasnim kriterijima.

Administrativni razlozi

Birani su bez prethodnog javnog poziva, što znači da se ostalim zainteresiranim kandidatima nije omogućilo pristup projektnim aktivnostima pa su službena nadzorna i revizijska tijela propisala tzv. financijsku korekciju, odnosno penalizaciju. Ostatak iznosa odnosi se na postupke javne nabave u kojima su utvrđene nepravilnosti, a odnosili su se na nabavu udžbenika, opreme za škole i promotivnih materijala.
Eksperimentalna faza kurikularne reforme nazvana »Škola za život« obuhvatila je školske godine 2018./2019., u vrijeme ministarskog mandata Blaženke Divjak, ukupno 74 škole u Hrvatskoj.

Bivšu ministricu Divjak pitali smo o ovom propustu, zbog kojeg su nam odbijena EU sredstva, a doći će na naplatu državnom budžetu. Ona ne misli da je time učinjena veća šteta jer su, kaže, financijske korekcije na EU fondove jako raširene i uobičajene u Europskoj uniji.

– Takve su korekcije svojedobno dobili i Studentski dom u Rijeci, čini mi se oko 15 milijuna kuna, a u Zagrebu 50 milijuna kuna, uglavnom iz administrativnih razloga. Na gotovo svim projektima koji se financiraju iz EU fondova dobivaju se financijske korekcije do kojih dolazi većinom zbog neusklađenosti naše regulative i tumačenja zakona. U takvim se slučajevima pojašnjavaju razlike, što smo u mojem mandatu i učinili, te je korekcija bitno smanjena u odnosu na iznos koji se sada spominje. Nažalost, jedina garancija da neće doći do manjih administrativno-tehničkih propusta je da se ne koriste EU fondovi, odgovara nam bivša ministrica znanosti i obrazovanja.

Namjensko trošenje

Veliku većinu reforme nazvane »Škola za život« financirali su, kaže, iz europskih fondova, gdje im je odobren iznos od 155 milijuna kuna.

Za provedbu reforme prijavili smo projekt za EU fondove i odobreno nam je 150 milijuna kuna, pa smo tako veliku većinu reforme financirali iz EU fondova, a ne iz državnog proračuna, dodaje Divjak. Sva su sredstva, ističe, namjenski trošena, a budući da EU projekt pokriva samo eksperimentalni program, a ne i redoviti program u školama, manji dio sredstava ipak je plaćen iz državnog proračuna.

Što se tiče konkretnih pogrešaka zbog kojih je izgubljen dio sredstava EU fondova, kaže kako je proces odabira udžbenika, i redovnih i eksperimentalnih, proveden u skladu s našim zakonodavstvom. »Ne znam detalje određenih tehničkih pogrešaka koje su napravljene u procesu, znam da je u nekim slučajevima nakladnik isporučio eksperimentalni nastavni materijal na prvi dan škole, iako je formalni proces mirovanja ugovora trajao još nekoliko dana. Radi se o formalnom procesu u kojem nije bilo žalbi jer drugih ponuditelja u ovom postupku nije niti moglo biti, sukladno Zakonu o udžbenicima. Svaki nastavnik bira udžbenik za svoj razred, a svi se udžbenici za osnovne škole financiraju iz državnoga proračuna od 2019. godine, podsjeća Divjak.