Zanemareni kraj

Problem za Gorane: Više od polovine obiteljskih liječnika pred mirovinom, a zamjena nema

Marinko Krmpotić

Vrijeme je, ako već i nije prošlo, da zaista skupimo glave i nešto poduzmemo - dr. Josip Skender / Foto M. KRMPOTIĆ

Vrijeme je, ako već i nije prošlo, da zaista skupimo glave i nešto poduzmemo - dr. Josip Skender / Foto M. KRMPOTIĆ

Osam od 15 liječnika starije je od 60. Donedavno je Dom zdravlja Delnice imao gotovo polikliničku zdravstvenu zaštitu, a sad je još poneka specijalistička služba. HZZO je za šire područje Delnica ukinuo putne naloge! Je li itko od odgovornih, ponajprije političara, išta poduzeo, pita dr. Josip Skender



BROD MORAVICE  Najave o projektu tzv. pokretnih ambulanti i mobilnih liječničkih timova te mogućnost da se one kroz izdašno sufinanciranje iz EU izvora uvedu na područje Gorskog kotara i kvarnerskih otoka, izazvale su već različite reakcije, a jednu od njih bilježimo i od strane dr. Josipa Skendera, iskusnog goranskog liječnika koji je najveći dio svog bogatog profesionalnog iskustva vezao baš uz Gorski kotar, u kojem i danas radi pokrivajući područje Brod Moravica.
Dr. Skender mišljenja je da se Gorski kotar iznova zaobilazi i zanemaruje.


Mobilne ambulante poželjne, ali samo kao nadstandard


»Kad je riječ o mobilnim ambulantama, one mogu biti vrlo korisne ako se osmisli dobar sustav. Primjerice, ja sam prije sedam godina napravio program »Dijagnostika u kući pacijenta«. Nažalost, zbog promjene državne vlasti i nesklonosti ondašnjeg ravnatelja Doma zdravlja, ta ideja nije realizirana. Sadašnji ravnatelj DZ PGŽ-a ga je uvrstio u +Cross health Interreg program Slovenija – Hrvatska i preko tog programa ambulanta Brod Moravice dobila je vrijedan portabl ultrazvuk. Vjerujem da se iz te uspješne prijave javila ideja o mobilnim ambulantama koje, napominjem, mogu biti plus za goransko zdravstvo i ne moraju značiti, kako se neki boje, gašenje postojećih ambulanti u manjim mjestima. Osobno smatram kako je potrebno sačuvati postojeće ordinacije, a tek ako bi mobilne ambulante bile nadstandard, onda svakako pozdravljam tu ideju. Nažalost, dosadašnji primjeri iz prakse ne daju baš nadu u optimizam. Baš stoga držim da se svakako u rješavanje zdravstvene zaštite u našim mjestima mora puno više uključiti lokalna samouprava i to proaktivnim nastupom, a ne samo reagirati na gotove činjenice, jer tada je obično kasno«, smatra dr. Skender.

 


Krpanje s penzionerima




»Od naseljavanja ljudi na ovo područje pa sve do danas nitko osim Marije Terezije nije imao program revitalizacije i populacije Gorskog kotara! To je žalosno, posebno stoga što se od nastanka Republike Hrvatske niti jedna relevantna politička stranka (osobito one koje su bile na vlasti u državi) nije niti trudila napraviti populacijski program za demografsku obnovu države, a posebno ne za Gorski kotar. Sve što se radi, samo je kozmetika i pokušaj da se pravi problemi prikriju. Konkretno, pravi problem zdravstva Gorskog kotara je to što u ordinacijama koje sada postoje na goranskom području za nekoliko godina neće biti stručnog zdravstvenog kadra. Više od polovine liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, točnije njih osam od petnaest, starije je od 60 godina. Uskoro će svi oni u mirovinu. Što dalje? Tko će ih zamijeniti? Tko će doći raditi u Gorski kotar? Pa donedavno je bivši Dom zdravlja Delnice imao razvijenu, gotovo »polikliničku« zdravstvenu zaštitu, a danas se još poneka specijalistička služba krpa s »penzionerima«. Što se poduzima ili se poduzelo? Nadalje, lani je HZZO ukinuo za šire područje grada Delnica (krug od 20 km) putne naloge. To je tragikomično! Je li bilo tko od odgovornih, ponajprije političara, bilo što poduzeo?«, pita dr. Skender koji se osvrnuo i na prijedlog izrečen na tiskovnoj konferenciji županijskog HDZ-a vezan uz traženje načina stimuliranja dolazaka liječnika na područje Gorskog kotara:


Reakcija nema


»Ne treba »dovoditi« i stimulirati da zdravstveni radnici dolaze u Gorski kotar, već treba stimulirati da u Gorski kotar dođu ljudi koji će tu živjeti i raditi, bez obzira koje su struke i koji će »napuniti« sada napuštena sela i zaseoke. Bez »punih« Begovog Razdolja, Turki, Zavrha… nema niti Gorskog kotara, jer nisu Gorski kotar samo Delnice, Vrbovsko, Ravna Gora…, već i svaki danas već opustjeli zaselak, odnosno mjestašca koja polako nestaju. Strah me da je samo pitanje dana kada će država napraviti novu mrežu javnih ustanova i kada ćemo ostati bez škole, ambulante, općine… Sve vodi upravo k tome, a reakcija nema gotovo nikakvih. Prijedlozi s vrha, bilo da dolaze iz države ili županije, prihvaćaju se koliko god nelogični bili.


Projekt pokretnih ambulanti mogao bi ugasiti neke postojeće - ambulanta u Ravnoj Gori / Snimio Marinko KRMPOTIĆ

Projekt pokretnih ambulanti mogao bi ugasiti neke postojeće – ambulanta u Ravnoj Gori / Snimio Marinko KRMPOTIĆ



U međuvremenu Gorski kotar nestaje i blijedi. Iz popisa u popis sve nas je manje. Možda je najbolji primjer Brod Moravice. Koncem sedamdesetih godina prošlog stoljeća dobili su nagradu za najrazvijeniju malu mjesnu zajednicu u tadašnjoj Jugoslaviji. Nagradu su dobili jer su na području tadašnje Mjesne zajednice imali preko 500 zaposlenih. Sada gotovo da nemaju ukupno toliko stanovnika! To je tragično. No, kada je neka vlast u lokalnoj samoupravi (ili neka stranka, svejedeno) organizirala javnu tribinu – skup mještana? Da se čuje i njihov glas. Da se, možda i uz njihovu pomoć, riješi goruće probleme u Gorskom kotaru. Vrijeme je, ako već i nije prošlo, da zaista skupimo glave, bez obzira na stranački dres, te da nešto poduzmemo«, zaključuje dr. Josip Skender.