Demografski procvat

Selo Veli Brgud u matuljskom zaleđu bilježi znatan porast broja stanovnika. Provjerili smo u čemu je tajna

Marina Kirigin

Uređenje vrtića je jedna od najznačajnijih investicija posljednjih godina / Snimio Sergej DRECHSLER

Uređenje vrtića je jedna od najznačajnijih investicija posljednjih godina / Snimio Sergej DRECHSLER

Jedan razlog doseljavanja ljudi bila je povoljna cijena nekretnina. Drugi razlog bila je izgradnja dvojnih objekata na ulazu u selo, gdje danas živi većina doseljenog stanovništva. Treći razlog je trend povratka prirodi, mirnijem okruženju – kaže predsjednik Mjesnog odbora Veli Brgud Sandro Pecman



VELI BRGUD – Žamor se čuo iz dvorišta vrtića. Najmlađa grupa mališana uživala je u igri na još uvijek zubatom proljetnom suncu. Jutro je odisalo nekim mirom, buđenjem prirode. Centrom sela prošlo je toga jutra tek nekoliko žitelja, mahom onih starijih, jer mladi su u jutarnjim satima na poslu.
Slika je to Velog Brguda, matuljskog zaseoka u zaleđu koje se može pohvaliti pozitivnim demografskim trendovima. U Velom Brgudu prema najnovijem popisu stanovništva živi 540 žitelja, odnosno 60 više nego 2011. godine i stotinu više nego 2001. godine. Broj stanovnika u posljednjih dvadeset godina porastao je za značajnih 18 posto. Ovakvim statističkim podacima može se pohvaliti malo koja sredina u Hrvatskoj. Predsjednik Mjesnog odbora Veli Brgud Sandro Pecman kaže da postoji čitav niz razloga zbog kojih se dogodio taj mali demografski procvat.


Vojko Jelačić s unukom, Danijela Dugandžić i Sandro Pecman / Snimio Sergej DRECHSLER

Vojko Jelačić s unukom, Danijela Dugandžić i Sandro Pecman / Snimio Sergej DRECHSLER


 


Javni prijevoz mana


– Svakako jedan od razlog bila je povoljnija cijena nekretnina u odnosu na neke druge krajeve i mjesta na ovom području. Međutim, kako je potražnja rasla, tako su i cijene nekretnina rasle. Drugi razlog naseljavanja bila je izgradnja dvojnih objekata na samom ulazu u selo. Lokacija je to na kojoj danas živi većina doseljenog stanovništva. Treći razlog porasta broja stanovnika je i trend povratka prirodi, mirnijem okruženju. Veli Brgud idealno je mjesto za život, blizu je većih sredina – Rijeke, Opatije, Kastva, a s druge strane oko nas je priroda i šuma. To su prednosti života ovdje, a mana je povezanost. Autobusi javnog prijevoza voze sve rjeđe, a cesta je sve lošija, opasnija. Konstantno apeliramo da se po pitanju ceste nešto poduzme. Mislim da bi rast broja stanovnika bio i veći da cijelo mjesto nije zaštićeno kao kulturno dobro pa su obnove starih kuća otežane, odnosno ograničene mogućnosti, posebni uvjeti rekonstrukcije objekata, značajno poskupljuju investiciju. Mislim da bi bilo bolje da se zaštite pojedinačna kulturna dobra – otkrio je Pecman razloge naseljavanja Velog Brguda, mjesta na graničnom području Istre i Primorja, udaljenog samo 15-ak kilometara od Slovenije, koji se prostire na oko 2.400 »kvadrata«.
Brgujci nisu pretjerano zadovoljni ulaganjima Općine Matulji u njihovo selo. Ipak, kažu da se pomaci vide. Pecman navodi da je po pitanju ulaganja sve još dosta centralizirano, da se najviše ulaže u centar Matulja, a da zaseoci u zaleđu uglavnom loše prolaze. Ipak, kao vrlo značajne investicije u posljednjim godinama izdvaja kapitalni projekt uređenja vrtića i njegovog okoliša te proširenje groblja za 20-ak novih ukopnih mjesta.


Obitelj Danijele Dugandžić doselila sa Zameta




Žitelji Velog Brguda bave se poljoprivredom, ali sve više razvija se i turizam. U selu trenutačno ima osam kuća za odmor s čak deset bazena. U trgovini u centru sela posljednje četiri godine radi Danijela Dugandžić, doseljenica u Veli Brgud s riječkog Zameta.
– Prije sedam godina odlučili smo se stvoriti nešto svoje. U potrazi za terenom došli smo do Velog Brguda – svidjelo nam se, kupili smo teren i počeli graditi kuću. Mlađa djeca su odmah po dolasku primljena u vrtić, a kći je u Brešcima završila osmi razred. U međuvremenu uspjela sam ovdje naći i posao, zaposlila sam se u trgovini i već četvrtu godinu tu radim. Meni se sve poklopilo. U Brgudu sam pronašla sve. Uživam u svemu onome što dodatno pruža ovaj kraj – miru, tišini, prirodi, u životu bez gužve i stresa – rekla je Danijela Dugandžić koja je u Veli Brgud doselila sa suprugom i troje djece.

 


Opasna mimoilaženja


– Škola u Brgudu je privremeno zatvorena – to nam je bolna točka. Naša djeca u školu odlaze u dva kilometra udaljena Brešca. S obzirom na tu novu situaciju, već dulje vrijeme inzistiramo da se organizira sigurniji prijevoz do škole. Nakon puno apela, zalaganja, sada smo uspjeli doći do toga da se uredi autobusna stanica. Radovi su krenuli pa se nadamo da će uskoro djeca imati nešto veću sigurnost u prometu. Prilikom zatvaranja škole tadašnja matuljska vlast obećala nam je da će za »prvašiće« biti organiziran mini bus. Međutim, to nikad nije zaživjelo – ostalo je samo na riječima. Vrtić je druga priča. U vrtić dolaze djeca iz cijele okolice. Ima ih trenutno 80-ak, kapacitet vrtića je popunjen. Zato ovom lošom prometnicom, uskom cestom, u nekim dijelovima dana prolazi velik broj vozila. Mimoilaženja na užim dijelovima su vrlo opasna i to je trenutno najveći hendikep sela. Cestu treba definitivno proširiti i to je jedan od naših prioriteta, na čemu sada radimo – rekao je predsjednik MO-a Veli Brgud.


 Veli Brgud je mjesto na granici Istre i Primorja, 15-ak km od Slovenije / Snimio S. DRECHSLER

Veli Brgud je mjesto na granici Istre i Primorja, 15-ak km od Slovenije / Snimio S. DRECHSLER



Veli Brgud »krasi« višestoljetna zvončarska tradicija, autohtona sorta brgujski kapuz, starinski kanat i brgujski dijalekt. Brgujci su poznati kao veliki rodoljubi te je među njima vidljiva visoka razina društvenog jedinstva, a upravo to jedinstvo pokazuju i danas.
– Vrlo smo složni i aktivni. Često provodimo akcije uređenja putova, košnje, čišćenja. Ljudi samoinicijativno uređuju neke javne površine samo da nam bude ljepše. Mislim da bi nam upravo zbog te naše složnosti Općina mogla dati veću podršku. Kao mjesni odbor vrlo smo aktivni na svim javnim raspravama. Mislim da smo čak i najaktivniji MO na području Općine Matulji, s najviše zahtjeva. Vodimo se onime »tko puno pita, nešto i dobije, a tko malo pita, najčešće ništa ni ne dobije«. Bitno je reći da imamo i aktivne udruge. Udruga mladih organizira »Brgud po starinski«, jako posjećenu manifestaciju koja se zbog pandemije zadnjih godina nije mogla održati, ali ranije je na nju stizalo više od 2.000 ljudi. Imamo Advent koji je ove godine neočekivano prerastao u puno ozbiljniju priču. Prije dvije-tri godine osnovana je udruga Brgujski kapuz koja se priključuje svim akcijama, a imamo i udrugu zvončara koja je aktivna za vrijeme maškara. Mislim da smo organizirani i puno ulažemo u dokumentarce, a sada se radi fotomonografija. U svakom slučaju, mjesto živi, stvorena je pozitivna slika o ugodnom životu u ovom selu. Postali smo zaseok s perspektivom. Doselile su nam se mahom mlade obitelji s djecom, a to je garancija da će broj žitelja samo rasti, da selo nikako neće izumrijeti – rekao je Pecman.


 Autobusi javnog prijevoza voze sve rjeđe, a cesta je sve lošija i opasnija / Snimio S. DRECHSLER

Autobusi javnog prijevoza voze sve rjeđe, a cesta je sve lošija i opasnija / Snimio S. DRECHSLER


 


Istokrvni brakovi


U prošlosti, u Brgudu su se sklapali istokrvni brakovi, što je rezultiralo brgujskom nasljednom bolešću – glaukomom. Razlog sklapanja takvih brakova bilo je siromaštvo, odnosno obitelji nisu htjele da se imanja cjepkaju, već okrupnjuju. Vojko Jelačić kaže da je »on zadnji Brgujac ki je oženil Brgujku«, odnosno potvrdio da takvih brakova, pa čak ni onih iz različitih obitelji, unutar sela više nema. Danas se, kažu, vesele svakom doseljeniku.
– Lijepo je živjeti ovdje. Ljudi koji su došli uklopili su se u našu zajednicu. Naša djeca igraju se još uvijek vani, na cesti, pred kućom imamo prostora za parkirati deset auti, imamo čist zrak, a za pol ure s autom možemo biti i u Opatiji i Rijeci. Naš najveći problem, a taj problem postoji već četvrt stoljeća, je cesta koja vodi do nas, koja je sve opasnija i nadam se da će se uskoro u nju uložiti – rekao je Jelačić koji je sretan što se njegova cijela obitelj, djeca i unuci, zadržala u Velom Brgudu.