Od 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda koje su domaći poduzetnici ostvarili u 2020. godini, čak 71 posto ili 528,3 milijarde kuna ostvarili su poduzetnici registrirani u jednom od gradova – središta županija. Finina usporedba poslovanja poduzetnika sa sjedištem u županijskim središtima pokazala je i da od ukupno 139.009 registiranih poduzetnika Hrvatskoj u pretprošloj godini, njih 82.532 ili 59,4 posto ima sjedište u nekom od 21 županijskog središta, te da u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj sudjeluju sa 63,7 posto.

Posao s plinom

Očekivano, Zagreb je apsolutni broj jedan među svim hrvatskim gradovima po broju poduzetnika i broju zaposlenih, a slijede Split, Rijeka i Osijek. Ipak, prema kriteriju prosječnog broja zaposlenih po poduzetniku, na vrhu liste našla se Koprivnica s prosječnih 11,3 zaposlena, a slijede Krapina (10,8), Požega (10,2) i Slavonski Brod (9,9). Usporedbe radi, poduzetnici u Zagrebu imali su 7,9 prosječno zaposlenih, a u Rijeci 5,8. Statistika radi svoje, pa se prema kriteriju prosječnih prihoda po poduzetniku na vrhu liste hrvatskih gradova našao Vukovar s nešto više od 21 milijun kuna prihoda po poduzetniku. Iz Fine pojašnjavaju da je tome najviše pridonijela tvrtka PPD koja je u promatranoj godini ostvarila 9,8 milijardi kuna prihoda što je činilo 75,5 posto u ukupnim prihodima poduzetnika sa sjedištem u Vukovaru.

Od 21 grada – županijskog središta, njih 18 može se pohvaliti da su im poduzetnici 2020. godinu zaključili s neto dobiti, dok su negativan konsolidirani financijski rezultat bilježili poduzetnici sa sjedištem u Šibeniku (172 milijuna kuna), Zadru (191,1 milijun kuna) te Dubrovniku (533,2 milijuna kuna).

Očita polarizacija

Prema kriteriju neto dobiti, odnosno konsolidiranog financijskog rezultata za 2020. godinu, udio poduzetnika koji imaju sjedište u županijskim središtima iznosio je visokih 75,2 posto. Rijeka je po neto dobiti svojih poduzetnika bila na šestom mjestu od svih gradova u Hrvatskoj (489,6 milijuna kuna), dok su bolje financijske rezultate bilježili u Karlovcu (509,4 milijuna kuna), Varaždinu (571,6 milijuna kuna), Osijeku (669,6 milijuna kuna) te Zagrebu (12,2 milijarde kuna).

U Fini zaključuju kako ovaj prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Pritom se apostrofira činjenica da su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki te velikih trgovačkih lanaca većinom u Zagrebu te da se njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju u toj županiji, ne i u drugim županijama u kojima se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti.