GOSPIĆ Posvuda po Lici ovih dana viđamo kariole i štandove s krumpirom postavljene ispred OPG i općenito obiteljskih domaćinstvima koje sada prodaju viškove. Takav krumpir je zadnjih dana poskupio pa je od jesenske berbe i cijene od po pet kuna po kilogramu, sada dosegao cijene od po šest ili čak po sedam kuna. Izloženi krumpir se u večernjim satima uvozi u podrume jer  su ličke noći ovih dana redovne s temperaturama zraka od -4 i -5 stupnjeva C.

Do početka Domovinskog rata u Lici se proizvodilo oko 70 tisuća tona godišnje, dok vam danas nitko točno ne zna tu brojku, ali će vam svi reći kako je one uvelike smanjene. Gotovo upola.

Tvrtka „Agro-Velebit“ iz Lovinca ima centralno skladište u Gospiću. Kako nam je rekao direktor ove poljoprivrednog poduzeća Nikola Vidaković, inače diplomirani agronom, ovih dana je okončana prodaja sjemenskog krumpira.

– Lani smo na površinama od oko 40 hektara proizveli  preko 750 tona krumpira. Uzgoj i proizvodnju uglavnom smo vršili u okolici Lovinca i Gospića. Prošla godina je zbog dugotrajne suše bila slaba, urod je podbacio. Gotovo 600 tona bilo je merkatilnog krumpira, a ostatak je sjemenski. Zbog općenitog pada proizvodnje u Hrvatskoj, ove godine je potražnja za ličkim krumpirom nešto porasla.

Što se tiče sjemenskog krumpira, njegova je prodaja sada pri kraju i na tržište smo plasirali skoro 250 tona. Ovisno o kalibraži sjemena, koligram sjemenskog krumpira je išao od 5 do 8 kuna po kilogramu. Što se tiče merkatilnog krumpira, njegova cijena ovisi o ponudi i potražnji. Mnogi uzgajivači se žale kako im je krumpir zimus promrzao i nakon toga je vrlo neukusan, slatkast.

U našem skladištu je temperatura čuvanja krumpira od +3 do +6 stupnjeva C, a to su idealne temperature za skladištenje. Uzgajivači koji nemaju optimalne uvjete skladištenja morat će, naćalost, i ove godine baciti dio lanjskog uroda. Slično je i kod pretoplih i svjetlih skladišta gdje krumpir neminovno proklija. Takav krumpir nije za bacanje, ali gomolj znatno olakša, smežura se i omekša, govori nam Nikola Vidaković.

Potražnja za ličkim krumpirom znatno je porasla od kada se ovaj proizvod uresio europskom markicom proizvoda s geografsim podrijetlom. Sorta „lički krumpir“ ne postoji. Specifično tlo i klima s velikim oscilacijama temperatura zraka danju i noću učinile su da krumpir uzgojen u Lici ima najveći postotak suhe tvari. Uz to je puno boljega okusa nego li istovjetne sorte uzgojene drugdje. Dodamo li tome sve učestaliju upotrebu prirodnih gnojiva, ovo su dovoljni razlozi da lički krumpir bude toliko poseban i sve traženiji.