Oporavak došao u pitanje

Optimizam direktora stranih poduzeća u Hrvatskoj naglo splasnuo zbog rata: ‘Puno je toga pod velikim upitnikom’

Branko Podgornik

Zarko Basic/PIXSELL

Zarko Basic/PIXSELL

Čak 73 posto tvrtki u članstvu AmChama lani je zabilježilo bolje rezultate nego u prvoj godini pandemije, pri čemu je najveći dio njih povećao broj zaposlenih. No, početak rata dovodi u pitanje planove širenja kompanija



ZAGREB – Poduzeća u Hrvatskoj ušla su u ovu godinu s velikim optimizmom nakon što je golema većina njih lani zabilježila snažan oporavak od posljedica pandemije. Međutim, početak rata u Ukrajini dovodi u pitanje njihove planove širenja u ovoj godini, pa je optimizam direktora poduzeća posljednjih tjedana naglo splasnuo, sudeći prema jučerašnjim informacijama iz Američke gospodarske komore (AmCham) koja u Hrvatskoj okuplja oko 270 tvrtki u stranom i domaćem vlasništvu.


– Zasad je još dobro, ali mogu nas zaustaviti poremećaji u opskrbnim lancima, kašnjenje u isporuci robe i materijala. To može biti glavni razlog za eventualno smanjenje industrije, upozorio je Miodrag Matijaca, direktor hrvatske podružnice Teknoxgroupa, švicarske kompanije povezane s Caterpillarom.


Zamah u sektoru


Teknoxgroup se bavi građevinarstvom koje je lani u Hrvatskoj ojačalo za 10 posto, a zamah u tom sektoru nastavio se i početkom ove godine. Prema mišljenju Matijace, prerano je za procjene o tome kako će rat u Ukrajini utjecati na ovogodišnje poslovanje tvrtki, jer za to treba proći barem prvi kvartal. »No, ne trebamo biti preveliki optimisti«, smatra direktor.




– Već sada ima modela automobila koje od njihovih proizvođača u ovoj godini više ne možete naručiti, jer se rezervni dijelovi proizvode u Ukrajini i Rusiji, upozorio je Matijaca.


Poduzeća su osjetila povećanje troškova poslovanja i prije rata u Ukrajini. Pandemija je poskupila sirovine, repromaterijale, pakiranje, kao i troškove operativnog poslovanja koji uključuju logistiku i distribuciju, rekla je Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica kompanije Coca Cola u Hrvatskoj, ujedno predsjednica Vijeća upravitelja AmChama. Nakon »značajnog oporavka« poslovanja u prošloj godini, Coca Cola sada pomno prati učinak rata na njezino poslovanje, a situacija je neizvjesna.


– Još nema znakova negativnog utjecaja. Međutim, ako rat u Ukrajini potraje, a nadamo se da neće, puno je toga pod velikim upitnikom, ustvrdila je Tomić Fontana.


Da će ruski napad na Ukrajinu imati posljedice na rad tvrtki, smatra i Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.


– Sasvim sigurno, rat neće pozitivno utjecati na opskrbne lance, na cijenu energenata. Svaka situacija neizvjesnosti u nekoj mjeri stvara u poduzećima i oprez prema budućim ulaganjima. Međutim, nadamo se da će se pozitivna atmosfera s početka godine, ako rat ne bude predugo trajao, nastaviti, naglasila je Doko Jelušić nakon predstavljanja istraživanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj, koje je AmCham proveo uoči početka ruske agresije.


Uvjeti poslovanja


Čak 73 posto tvrtki u članstvu AmChama lani je zabilježilo bolje rezultate nego u prvoj godini pandemije, pri čemu je najveći dio njih povećao broj zaposlenih. Znatna većina tvrtki (61 posto) imala je »dobro« ili »vrlo dobro« iskustvo s poslovanjem u Hrvatskoj. No, manji dio njih (16 posto) smatra da su se uvjeti poslovanja tijekom pet godina u našoj zemlji pogoršali.


Kao najveći problem u poslovanju, uz činjenicu da im je Hrvatska malo tržište, tvrtke ističu nedostatak odgovarajućih radnika. Govornici na jučerašnjem predstavljanju istraživanja barem sedam puta su istaknuli da je problem »dostupnosti i kvalitete radne snage« u Hrvatskoj sve veći, osobito u posljednje dvije godine.


Poduzeća se žale na cijenu radne snage, na visoko oporezivanje rada, a sve više i na poremećaje u opskrbnim lancima. Doko Jelušić je upozorila da čak 57 posto poduzeća smatra kako rad hrvatskog pravosuđa ima negativan utjecaj na njihovo poslovanje.


Međutim, tvrtke su u prošlih pet godina primijetile i poboljšanja u poslovnom okruženju u Hrvatskoj. Na prvom mjestu istaknule su bolje uvjete financiranja, veću potražnju za proizvodima i uslugama, a potom poticaje i ostale državne mjere za pomoć gospodarstvu. Kad je riječ o radu državne administracije, mišljenja tvrtki su podijeljena. Broj onih koji smatraju da su mjere države negativno utjecale na poslovno okruženje jednak je broju onih koji misle suprotno.