Do nestašice energenata na svjetskom tržištu došlo je tijekom gospodarskog oporavka od pandemije, a agresija na Ukrajinu i sankcije protiv Rusije samo je pogoršavaju, rasplamsavajući energetsku krizu
Dobrodošla odluka hrvatske Vlade da smanji trošarine na gorivo i ograniči marže trgovaca bila je neizbježna kako bi se ublažio rast cijena energenata. No, hoće li gorivo zaista pojeftiniti, drugo je pitanje. Kako stvari sada stoje, mali pad cijena benzina moguć je u kratkom vremenu, ali je teško vjerovati da će potrajati.
Naprotiv, troškovi građana i poduzeća za energiju mogli bi rasti jer razvijene zemlje u sljedeća četiri mjeseca očekuju još jače divljanje cijena nafte i još veću nestašicu – kao posljedicu uvođenja zapadnih sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Zapad se priprema na rasplamsavanje svjetske energetske krize, slične naftnom šoku koji se dogodio prije pola stoljeća. Energetska kriza iz 1973. izazvala je visoku inflaciju i ekonomsku stagnaciju, prisilivši zemlje Zapada na kresanje potrošnje goriva.
Da nova kriza nije nemoguća, svjedoči neuobičajen apel Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja je u petak pozvala razvijene zemlje, njezine članice, na uvođenje opsežnih mjera za štednju benzina, koje se odnose ponajprije na građane. Radi smanjenja potrošnje goriva, IEA predlaže da zaposleni u poduzećima barem tri dana tjedno rade od kuće, gdje god je to moguće, uz povećanje korištenja javnog prijevoza. Brzinu vožnje na autocestama trebalo bi ograničiti za 10 kilometara na sat, a osobnim automobilima nedjeljom zabraniti vožnju u gradovima. Agencija također preporučuje građanima da više njih koristi jedan automobil za put na posao, a poslovnim ljudima da smanje putovanja zrakoplovom.
Starije naraštaje u Hrvatskoj to će podsjetiti na režim »par-nepar« uveden za nestašice benzina u Jugoslaviji, kada su vozači mogli na cestu izaći tek svaki drugi dan. Od sličnih restrikcija svojedobno nisu bili izuzeti ni građani zapadne Europe. Sada se to može ponoviti jer će se nestašica nafte idućih mjeseci pojačavati. Vrhunac nevolja IEA očekuje tijekom ljeta, kada je potrošnja benzina najveća.
Agencija je izračunala da bi predloženom štednjom svijet mogao nadoknaditi dnevni manjak od barem tri milijuna barela nafte iz Rusije, do kojeg će doći zbog prekidanja trgovine sa zemljom iz koje dolazi 11 posto svjetske proizvodnje »crnog zlata«. Iako se potpuna zabrana na uvoz energenata iz Rusije ne očekuje, već i smanjenje dotoka njezine nafte za trećinu – dok je na svjetskom tržištu inonako nema dovoljno – bit će velik šok.
Stoga zapadne zemlje svim silama pritišću Organizaciju zemalja proizvođača nafte (OPEC), kojoj je pridružena Rusija, da povećaju poizvodnju. Međutim, čelnici Saudijske Arabije i Emirata oglušili su se na učestale pozive američkog predsjednika, britanskog i japanskog premijera da pomognu Zapadu kako bi se riješio ovisnosti o ruskoj nafti. Na Zapadu se oklijevanje arapskih naftaša za povećanje proizvodnje tumači kao njihovo solidariziranje s Moskvom, u trenutku kada se izolaciji Rusije ne žele pridružiti ni Kina, niti Indija.
Na prvi pogled, čini se da je strah od nestašice ruske nafte pretjeran, jer zabrana uvoza energenata iz Rusije formalno nije uvedena, ni u Europi, niti u SAD-u, unatoč nekim najavama s najviših mjesta. Međutim, brojne zapadne kompanije i trgovci boje se uvoziti rusku naftu jer vjeruju da će ih to dovesti u kojekakve neprilike. Stoga se manjak povećava.
Do nestašice energenata na svjetskom tržištu došlo je tijekom gospodarskog oporavka od pandemije, a agresija na Ukrajinu i sankcije protiv Rusije samo je pogoršavaju, rasplamsavajući energetsku krizu. U ovom trenutku nitko u svijetu pouzdano ne zna kakve će sve biti posjedice rata i sankcija te kada će se cijene goriva stabilizirati. To ne znaju ni u Washingtonu, niti u Bruxellesu, pa ni u Zagrebu. Vlade, poduzeća i građani priželjkuju da se rat u Ukrajini što prije okonča pregovorima. Tako bi se barem djelomice ublažila predstojeća energetska kriza.
Prijedlozi agencije IEA za štednju goriva samo su nagovještaj restrikcija koje nas idućih mjeseci mogu pogoditi. Nevolja je, međutim, što će nas visoke cijene energije – čak i bez rata u Ukrajini – mučiti još godinama.
Branko Podgornik
Energetska kriza nameće štednju goriva
Branko Podgornik
21. ožujak 2022 13:14
Reuters
Do nestašice energenata na svjetskom tržištu došlo je tijekom gospodarskog oporavka od pandemije, a agresija na Ukrajinu i sankcije protiv Rusije samo je pogoršavaju, rasplamsavajući energetsku krizu
Dobrodošla odluka hrvatske Vlade da smanji trošarine na gorivo i ograniči marže trgovaca bila je neizbježna kako bi se ublažio rast cijena energenata. No, hoće li gorivo zaista pojeftiniti, drugo je pitanje. Kako stvari sada stoje, mali pad cijena benzina moguć je u kratkom vremenu, ali je teško vjerovati da će potrajati.
Naprotiv, troškovi građana i poduzeća za energiju mogli bi rasti jer razvijene zemlje u sljedeća četiri mjeseca očekuju još jače divljanje cijena nafte i još veću nestašicu – kao posljedicu uvođenja zapadnih sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Zapad se priprema na rasplamsavanje svjetske energetske krize, slične naftnom šoku koji se dogodio prije pola stoljeća. Energetska kriza iz 1973. izazvala je visoku inflaciju i ekonomsku stagnaciju, prisilivši zemlje Zapada na kresanje potrošnje goriva.
Da nova kriza nije nemoguća, svjedoči neuobičajen apel Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja je u petak pozvala razvijene zemlje, njezine članice, na uvođenje opsežnih mjera za štednju benzina, koje se odnose ponajprije na građane. Radi smanjenja potrošnje goriva, IEA predlaže da zaposleni u poduzećima barem tri dana tjedno rade od kuće, gdje god je to moguće, uz povećanje korištenja javnog prijevoza. Brzinu vožnje na autocestama trebalo bi ograničiti za 10 kilometara na sat, a osobnim automobilima nedjeljom zabraniti vožnju u gradovima. Agencija također preporučuje građanima da više njih koristi jedan automobil za put na posao, a poslovnim ljudima da smanje putovanja zrakoplovom.
Starije naraštaje u Hrvatskoj to će podsjetiti na režim »par-nepar« uveden za nestašice benzina u Jugoslaviji, kada su vozači mogli na cestu izaći tek svaki drugi dan. Od sličnih restrikcija svojedobno nisu bili izuzeti ni građani zapadne Europe. Sada se to može ponoviti jer će se nestašica nafte idućih mjeseci pojačavati. Vrhunac nevolja IEA očekuje tijekom ljeta, kada je potrošnja benzina najveća.
Agencija je izračunala da bi predloženom štednjom svijet mogao nadoknaditi dnevni manjak od barem tri milijuna barela nafte iz Rusije, do kojeg će doći zbog prekidanja trgovine sa zemljom iz koje dolazi 11 posto svjetske proizvodnje »crnog zlata«. Iako se potpuna zabrana na uvoz energenata iz Rusije ne očekuje, već i smanjenje dotoka njezine nafte za trećinu – dok je na svjetskom tržištu inonako nema dovoljno – bit će velik šok.
Stoga zapadne zemlje svim silama pritišću Organizaciju zemalja proizvođača nafte (OPEC), kojoj je pridružena Rusija, da povećaju poizvodnju. Međutim, čelnici Saudijske Arabije i Emirata oglušili su se na učestale pozive američkog predsjednika, britanskog i japanskog premijera da pomognu Zapadu kako bi se riješio ovisnosti o ruskoj nafti. Na Zapadu se oklijevanje arapskih naftaša za povećanje proizvodnje tumači kao njihovo solidariziranje s Moskvom, u trenutku kada se izolaciji Rusije ne žele pridružiti ni Kina, niti Indija.
Na prvi pogled, čini se da je strah od nestašice ruske nafte pretjeran, jer zabrana uvoza energenata iz Rusije formalno nije uvedena, ni u Europi, niti u SAD-u, unatoč nekim najavama s najviših mjesta. Međutim, brojne zapadne kompanije i trgovci boje se uvoziti rusku naftu jer vjeruju da će ih to dovesti u kojekakve neprilike. Stoga se manjak povećava.
Do nestašice energenata na svjetskom tržištu došlo je tijekom gospodarskog oporavka od pandemije, a agresija na Ukrajinu i sankcije protiv Rusije samo je pogoršavaju, rasplamsavajući energetsku krizu. U ovom trenutku nitko u svijetu pouzdano ne zna kakve će sve biti posjedice rata i sankcija te kada će se cijene goriva stabilizirati. To ne znaju ni u Washingtonu, niti u Bruxellesu, pa ni u Zagrebu. Vlade, poduzeća i građani priželjkuju da se rat u Ukrajini što prije okonča pregovorima. Tako bi se barem djelomice ublažila predstojeća energetska kriza.
Prijedlozi agencije IEA za štednju goriva samo su nagovještaj restrikcija koje nas idućih mjeseci mogu pogoditi. Nevolja je, međutim, što će nas visoke cijene energije – čak i bez rata u Ukrajini – mučiti još godinama.