Rok je istekao i krenula su pitanja. Je li istina da se više ne može kupiti dozvola za sportski ribolov? Pa kako to, još je zima, daleko je ribolovna sezona, zašto samo dva mjeseca za kupnju… Pitanja i komentare, ovakvog i sličnog sadržaja, više puta slušao sam u proteklih petnaestak dana. Pitaju ljudi i čude se, kao da se radi o velikoj novosti, a takva praksa traje više godina. S posljednjim danom proteklog mjeseca, 28. veljače, istekao je rok za kupnju godišnjih dozvola za sportski i rekreacijski ribolov. Za njihovu kupnju više nema mogućnosti. Tko želi loviti ribe, a nije pravodobno osigurao dozvolu, preostaje mu skuplje rješenje – kupnja dnevne ili višednevne dozvole, eventualno za 150 dana.

Postojeći Pravilnik o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru, što ga donosi resorno Ministarstvo poljoprivrede, nije novi podzakonski dokument. U primjeni je od 2017 godine, s nekoliko dopuna i izmjena. Osnovno se, međutim, nije promijenilo. Godišnja dozvola za tekuću godinu može se kupiti od 1. prosinca prethodne do kraja veljače aktualne godine. Bez obzira na dugotrajnost primjene, uvijek se nađe netko tko je zakasnio, ili zaboravio, odnosno tko misli da je odredba promijenjena.

Treba ponavljati

Puno sam pisao o navedenom pravilniku. Očito, treba ponavljati, ono što piše u novinama skloni smo brzo zaboravljati. Treba pisati i iz razloga što su neke odredbe promijenjene, a nisu zanemarive. Koliko puta sam samo upitan: kolika je cijena dozvole ove godine? Takva pitanja postavljaju i oni koji dozvolu kupuju svake godine. Čak više od onih koji je kupuju prvi put, takvi se pravodobno o svemu raspitaju.
Ponavljamo ono najvažnije. Godišnja dozvola za sportski ribolov stoji 350 kuna, a za rekreacijski 500. Toliko plaćaju punoljetne osobe do 65. godine života. Mlađi i stariji plaćaju manje. Maloljetne osobe i invalidi Domovinskog rata godišnju dozvolu za sportski ribolov plaćaju 10 kuna, a rekreacijsku 100. Godišnja dozvola za umirovljenike i osobe starije od 65 godina stoji 60, odnosno 100 kuna. Osobama starijima od 65 godina koje imaju prebivalište na otocima i poluotoku Pelješcu godišnja dozvola za rekreacijski ribolov izdaje se bez plaćanja naknade, dok im se dozvola za sportski ribolov ne izdaje. Sve godišnje dozvole vrijede za kalendarsku godinu, bez obzira na datum izdavanja.

Postoje i posebne godišnje dozvole. One se mogu kupiti u toku čitave godine, počevši od 1. prosinca, a također vrijede za kalendarsku godinu. Posebne dozvole za ribolov stajaćim parangalom i vršama za ribu stoje 200 kuna za obje kategorije ribolovaca. Isto tako za ribolov ostima jedni i drugi plaćaju 100 kuna. Istu cijenu ima i dozvola za upotrebu umjetne rasvjete. Posebna dozvola za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu izdaje se samo za sportski ribolov, a stoji 700 kuna. I to nije sve o ribolovnim dozvolama i njihovim cijenama. Spomenuli smo, postoje dnevne i višednevne dozvole. Ribolovci ih običavaju nazivati turističkim dozvolama. Da, takvu će obično kupiti onaj tko za vrijeme ljetovanja poželi s obale baciti udicu u more, bez opterećenja ulovom. Iako, mora se priznati, mnogi turisti ne znaju da im je za takav ribolov potrebna dozvola.

Označavanje ulova

Dozvole za jedan, tri i sedam dana imaju istu cijenu za sportski i rekreacijski ribolov. Jednodnevna dozvola stoji 60, za tri dana 150, a za sedam dana 300 kuna. Dnevne i višednevne dozvole izdaju se i za ribolov alatima za veliku ribu, ali samo za sportski ribolov. Njihove su cijene 120, 300 i 600 kuna.
Najmanje su isplative dozvole za 150 dana. Njih, u pravilu, kupuju oni nemarni koji o ribolovu i dozvolama počinju razmišljati negdje u lipnju, ili oni kojima se čitav ribolov svodi na jesenski lov lignji. Te »petomjesečne« dozvole sportski ribolovci plaćaju 600, a rekreacijski 750 kuna. Jasno, i tu postoje izuzeci. Maloljetne osobe i invalidi Domovinskog rata dozvolu za sportski ribolov plaćaju 10, a rekreacijski 100 kuna. Također, dozvola za umirovljenike i osobe starije od 65 godina stoji 60, odnosno 100 kuna. Izuzetak su i žitelji otoka, odnosno poluotoka Pelješca stariji od 65 godina. Njima se izdaje samo rekreacijska dozvola, i to bez naknade.

Nemoguće je, a i nepotrebno u novinskom tekstu prepričavati sadržaj kompletnog pravilnika. Neke detalje, međutim, vrijedi istaknuti, ribolovcima su važne, a neutralnom čitatelju mogu biti zanimljivi. Ulove iz sportskog i rekreacijskog ribolova zabranjeno je stavljati na tržište, drugim riječima prodavati. Pitanje je, međutim, koliko se poštuje ta zabrana? U nastojanju sprečavanja zlouporabe zakonodavac je propisao označavanje ulova. Ribama se mora odrezati donji dio repne peraje. Ne svima, nego većima i velikima, koje imaju tržišnu vrijednost. Objavljen je i njihov popis. To su: zubatac, luben, pic, šarag, fratar, kirnje, ovčica, oslić, arbun, pagar, kirnja glavulja, palamida, konj, gof, škrpina, podlanica, kantar i kovač.

Označavaju se i glavonošci, i to na način da im se glava duboko zareže u predjelu između očiju. Zarezivati ne treba jedino manje lignje koje se koriste za živu ješku. I opet ponavljam isto pitanje: tko od ribolovaca to primjenjuje? Znam one koji su uistinu legalisti, koji redovito vraćaju nedoraslu ribu u more, uključujući podlanicu tešku tridesetak dekagrama. Ali, nikada nisam vidio da su velikoj podlanici odrezali rep. A taj, za razliku od mnogih, uistinu ne prodaje ulovljenu ribu.