Lado Electro 26. ožujka održati će veliki, obljetnički koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture. Punih 20 godina prošlo je od kako je taj, za domaću kulturnu scenu izuzetno važan projekt, pokrenut i od tada, pa sve do danas, uspješno i zapaženo spaja tradicijske glazbene izričaje s elektroničkom glazbom te na taj način ne samo da čuva hrvatsku glazbenu tradiciju, već je amalgamira s modernim zvukom i približava široj, napose mlađoj publici.

Iako se ideja rodila još 2001. godine, sve je, službeno, započelo 2002., na inicijativu bivšeg umjetničkog voditelja Ansambla Lado Ive Ivančana koji je, uz podršku tadašnjeg ravnatelja Josipa Guberine, prepoznao, uz klasične programe, niz onih koji su nužni za privlačenje nove i mlađe publike.

– Autori Lado Electra, Hrvoje Crnić Boxer i Boris Harfman – Hari, uspješno su spojili tradicijske napjeve s elektronskom glazbom. Harijevo prethodno, i još uvijek aktualno, iskustvo plesača pjevača Ansambla Lado bilo je ključno kod kreiranja scenskih pokreta koji odlično doprinose programskoj dinamici i atraktivnosti.

Cilj ovakvih projekata je svojevrsno ‘otvaranje’ i predstavljanje Lada u novim koncertnim prostorima, kao što su, posljednjih godina, bili Lauba, Vintage, Katran i Pikto galerija. S istim ciljem i namjerom ovog ožujka nastupamo i u zagrebačkoj Tvornici kulture s programom Lado Electro.

Nadamo se da ćemo, uz vjerne pratitelje, i novoj publici približiti Ansambl Lado, a samim time i naše cjelokupno djelovanje koje podrazumijeva upoznavanje i educiranje šire javnosti o važnosti i bogatstvu hrvatske tradicijske kulture.

Upravo je ovaj projekt dokaz da se to može postići spajanjem različitih umjetničkih estetika i žanrova, kazuje Riječanka Ileana Jurin Bakotić koja je na čelu Lada od 2019.

Kriv je – trening

Spomenuti Boris Harfman, jedan od ‘krivaca’ za obogaćivanje naše glazbene scene, odnosno inicijator Lado Electra, prisjetio se prvih značajnih koraka koji su se zbili prije dva desetljeća.

– Kao polazišnu točku možemo odrediti skladbu ‘’Na Jurjevo’’, i to za plesni trening koji je, inače, sastavni dio Ladovskog svakodnevnog radnog procesa. Ivu Ivančana, tadašnjeg umjetničkog voditelja, to se toliko dojmilo da je odmah predložio da snimimo takav nosač zvuka.

Kao suradnika na tom projektu predložio sam Hrvoja Crnića Boxera, što su umjetnički rukovoditelj i tadašnji ravnatelj Ansambla Guberina s oduševljenjem prihvatili i tako je nastao Lado Electro – kako bismo prezentirali ono što radimo i u čemu smo najbolji na svijetu.

Međutim, tu se radilo o drugačijoj publici, prvenstveno mlađim generacijama i ljudima koji nisu, do tada, bili u doticaju s našom primarnom djelatnošću.

Time je prezentirana naša baština na jedan nov, suvremen i originalan način te u sasvim novom ruhu, kazuje Harfman koji je aktivno sudjelovao i na albumu prvijencu Lada Electra, a isti je, odmah po izdanju, uvršten na listu 25 najboljih objavljenih albuma u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja.

Uslijedio je i album »2.0 Memorabilium«, te su oba albuma bila nominirana za hrvatsku diskografsku nagradu Porin, kao i za cijeli niz drugih značajnih nagrada poput Crni Mačak i Ambasador.

– Našim prvim albumom postavljeni su temelji koji su odmah prepoznati i postavljeni kao novi standardi fuzije tradicijske i elektronske glazbe. Osim toga, nizom koncerata i videouradaka okupljena je publika na koju smo ciljali – ljudi kojima je ono što kod nas nazivaju ‘folklorom’ do tad bilo nepoznato ili ih jednostavno nije interesiralo.

U prilog nam je išlo i to što su glazbeni kritičari, što čine i danas, o projektu pisali redovito u superlativima, navodeći da se radi o proizvodu koji mora i može na vrhunskoj razini prezentirati i predstavljati Hrvatsku na globalnoj razini.

Smatram da se je teško istaknuti u inozemstvu, ali stranci koji su poslušali album ili vidjeli koncert dijele jednako oduševljenje kao i domaći glazbeni kritičari ili naša publika. Popularnost ovog projekta afirmiralo je i korištenje njegove glazbe u kazališnim predstavama, filmovima i reklamama.

Projekt je tema međunarodnih i svjetskih znanstvenih skupova čije su teme tradicijska baština i njeno prezentiranje, ističe, između ostalog, Harfman.

Rad na Lado Electru opisuje kao predivan i neprocjenjiv te svako snimanje, svaki koncert ili uvježbavanje predstavljaju za njega posebne trenutke.

– Nažalost, pandemija je privremeno usporila koncertno predstavljanje. Pridodajmo k tomu još i to da Lado, osim ovog projekta, kvalitetno radi i na cijelom nizu naših standardnih programa i koncerata. Kada se osvrnemo za svime što je iza nas, zaista možemo reći da smo zadovoljni i ponosni, zaključuje Harfman.

Pozitivne reakcije

Nakon izdavanja drugog nosača zvuka 2018. godine, kada je umjetnički voditelj bio Andrija Ivančan, a ravnatelj Krešimir Dabo, projekt je, kroz koncerte, rastao i razvijao se, a isto nastavlja i danas, sa sadašnjim vodstvom ansambla, odnosno spomenutom ravnateljicom Jurin Bakotić, te umjetničkim voditeljem Krunoslavom Šokcem, koji se, s Ansamblom, nedavno vratio sa svjetske izložbe EXPO Dubai 2020 gdje su, po tko zna koji put, dokazali da je Lado najbolji promotor hrvatske kulture u svijetu.

– Inače, ovo nije prvi put da Lado svojim koncertima i programima sudjeluje na svjetskim izložbama. Posljednje takvo gostovanje bilo je u Šangaju 2010. godine. Vidjeti i iskusiti impresivni i neponovljivi Dubai te EXPO 2020 zaista je jedinstven doživljaj.

Najljepši dio ovakvih gostovanja ovacije su i pozitivne reakcije publike na Lado i našu scensku interpretaciju prebogate hrvatske tradicijske kulture, svjedoči Šokac, tvrdeći da je Lado izniknuo iz tradicije, a u fokusu njegova djelovanja specifični su segmenti baštine poput plesa, glazbe i tradicijskog odijevanja.

Nadalje, Šokac tvrdi kako je činjenica da je Hrvatska svjetski fenomen po broju zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara, što dodatnu obvezuje Ansambl Lado u njegovoj misiji očuvanja i prezentiranja baštinjenih glazbenih i plesnih fenomena.

– Suvremenost uključuje praćenje trendova i drugih izvedbenih umjetnosti kako bi se Lado, kroz posebne projekte, uključio u aktualnu kulturnu scenu. Osim otvaranja novim izvedbenim formama poput suvremenog plesa ili multimedijalne umjetnosti, tu je i suradnja s kazališnim ustanovama te afirmiranim, medijski atraktivnim, hrvatskim glazbenicima, kao i s alternativnom kulturnom scenom.

Lado Electro ove godine slavi punih dvadeset uspješnih godina. Iza nas su, kao što je Hari spomenuo, brojni koncerti i dva audioizdanja, a rad na osuvremenjenoj i, za Lado ‘’nestandardnoj’’ interpretaciji hrvatske tradicijske glazbe, nastavili smo prošle i ove, 2022. godine, kroz suradnju s Jazzianom Croaticom Borne Šercara.

U mjesecima pred nama očekuju nas brojni koncerti, ali i promocija najnovijeg nosača zvuka »Untamed – Borna Šercar’s Jazziana Croatica & Lado«.

U konačnici, izvrsnost se ogleda ne samo u koncertnim izvedbama kao ‘’finalnom proizvodu’’, već i u pažljivom kreiranju različitih programa, edukativnim aktivnostima te osobito radu na tehničkoj i stilskoj kvaliteti, kao i općem umjetničkom dojmu, svjedoči Šokac.

Izazovno razdoblje

Podsjetnika radi, Ansambl Lado 2019. obilježio je 70 godina umjetničkog djelovanja, a intenzivna i dinamična obljetnička godina bila je prilika za realizaciju različitih programa – od izložbe fotografija »Lado reljefi tragovi«, plesnih koncerata te snimanja i premijere dokumentarnog filma ‘’70’’.

– Naredna, 2020. godina, započela je predstavljanjem tradicijske kulture po europskim gradovima, povodom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU. U ožujku 2020. suočili smo se s pandemijom, lockdownom, potresima, otežavajućim promjenama i situacijama koje su se uvelike odrazile na naš rad, s kojim se ustanova nije susrela nikada do sad.

Primarni nam je cilj bio zaštititi zaposlenike ustanove, posebice umjetnike – prilagoditi njihov rad i programski se uskladiti sa svim ograničenjima koje nam je nametnuo COVID-19. U tom je procesu veliki zadatak morao odraditi, tada novoizabrani, umjetnički voditelj Krunoslav Šokac.

Od novih projekata svakako bih izdvojila ‘Lado na Mažurancu’ – novi festivalski projekt koji smo pokrenuli u rujnu prošle godine i za kojeg želimo da postane tradicionalno rujansko događanje u Zagrebu.

U projektu glavnu ulogu ima Lado, zajedno sa svojim suradnicima i drugim umjetnicima gostima koji su inspirirani tradicijskom kulturom. Ove godine imat ćemo vrlo zanimljive goste i raznolik program, kazuje ravnateljica Ladoa.

Ističe zadovoljstvo činjenicom što su, unatoč pandemiji, objavili još jedan novi nosač zvuka – »Veliko je sad veselje – hrvatske uskrsne pučke popijevke«, koji je snimljen u njihovoj dvorani za uvježbavanje, u trenucima kada su javne umjetničke izvedbe bile obustavljene.

– Upravo je taj album ove godine nominiran za nagradu Porin, u kategoriji najboljeg folklornog albuma. Na festivalu je predstavljen i ‘Lado hot to the top’ – kondicijski program Tamare Despot i Vlatke Hlišć, a zapravo nam je uvijek najveća čast predstavljanje Republike Hrvatske, odnosno naše tradicijske umjetnosti i baštine na najbolji mogući način, zaključila je Jurin Bakotić koja, poput Šokca i Harfmana, poziva na slavljenički koncert Lado Electra u Tvornicu kulture, 26. ožujka.

Kažu – pokazat će se tada u svome punom sjaju, bit će puno dobre glazbe, pozitivnih vibracija, a prisutni će, pored iznenađenja koja ima priprema jedna od najvažnijih hrvatskih kulturnih ustanova, zasigurno biti ispunjeni ponosom što su dio naroda koji posjeduje enormnu količinu i kvalitetu kraljice umjetnosti – glazbe.